Utorak
05.11.2019.

Forna, Aminatta




Extra_large_aminatta-fb
Forna, Aminatta
A+ A-


Književnica, novinarka, i esejistkinja Aminatta Forna (1966.) u sebi nosi neobičnu kombinaciju geografskih širina. Rođena je u Glasgowu, djetinjstvo je provela u Sijera Leoneu, Britaniji, Tajlandu i Iranu, pravo je studirala u Londonu; otac joj je bio liječnik i političar iz Sijera Leona koji se školovao u Engleskoj, majka i pomajka su joj iz Škotske, a poočim, karijerni diplomat zbog čijeg je posla kroz djetinjstvo često mijenjala kontinente, je Novozelanđanin.

Iako je prvo djelo objavila još 1998. – feminističku studiju o majčinstvu pod nazivom Mother of All Myths – široj je javnosti postala poznata memoarima The Devil that Danced on the Water (2002.), knjigom čiji je centralni lik upravo njen otac Mohamed Forna. On pripada generaciji afričkih intelektualaca poznatih pod nazivom "renesansna generacija" koji su se, nakon školovanja na Zapadu i (uglavnom) nakon osamostaljivanja afričkih zemalja vratili u Afriku (inače, termin je skovao nigerijski pisac Wole Soyinka, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1986.). Ubrzo nakon povratka u Sijera Leone Mohamed Forna je, kao disident i izdajnik, obješen; u svojim memoarima Aminatta Forna piše svoju intimnu priču o obitelji i o smrti oca, idealima i političkoj borbi, ali istovremeno ispisuje i pripovijest o rađanju modernog Sijera Leonea te o prevratima na kontinentu uopće.

Fornin prvi književni rad, roman Ancestor Stones (2006.), sastoji je od priča 4 žena čije su majke udane za istog oca (patrijarh Gibril, otac iz romana, ima sveukupno 11 žena). Roman je kompozicijski uređen kao niz kratkih priča, glasovi žena se izmijenjuju, a tematski se opseg kreće od pitanja tradicije i kolonijalizma do građanskog rata i oporavka zemlje. Radnja je smještena na fiktivnu plantažu kave Kholifa Estates, negdje za zapadnoj obali Afrike, čiji krajolik jako podsjeća na Sijera Leone. Prema riječima autorice, ime države se nigdje ne spominje zato što je namjera bila napisati priču koja je opća, a dobro je poznato da Zapad poopćava samo svoje vlastito iskustvo, dok su sva tuđa iskustva isključvio lokalna i egzotična.

Ako se u Ancester Stones Siera Leone ne spominje izrijekom, u sljedećem romanu, The Memory of Love (2011.), Forna odbacuje pretpostavke i predrasude Zapada i smješta radnju u tranzicijski Sijera Leone u kojem je upravo završio brutalni građanski rat (1991–2001). Multiperspektivnost kao pripovijedni modus i dalje je prisutna, ali se mijenja rod: u The Memory of Love riječ je o tri muškarca. Posebno je zanimljiv odnos među tim likovima. Radi se, naime, o psihologu koji se nalazi okružen ljudima s PTSP-om i dvama njegovim pacijentima, od kojih je jedan profesor suvremene političke povijesti, a drugi je specijalist ortopedske rekonstrukcije (rat u Sijera Leoneu je, među ostalima, poznat po mnogobrojnim sakaćenjima koje je vršila vojska Revolucionarnog Ujedinjenog Fronta). Kroz metafore likova koji liječe posljedice koje je nasilje ostavilo na tijelu (liječnik) i na duši (psiholog) te kroz lika koji objašnjava uzroke tog nasilja (politolog), Forna je napisala kompleksan roman kojeg su uspoređivali s djelima Micheala Ondaatjea i s filmom Posljednji škotski kralj iz 2006. Spomenimo i da je The Memory of Love ušao u uži izbor nagrade Orange 2011. godine, dok su ga Sunday Telegraph, Financial Times i Times proglasili romanom godine.

Nakon romana čije su radnje smještene na imaginarnu plantažu kave te u glavni glad Sijera Leona, Freetown, svojim trećim romanom Forna radi geografski zaokret. I to kakav zaokret – radnja romana The Hired Man (2013.) odvija se ni manje ni više nego u Hrvatskoj, u gradu Gost koji je okružen planinama i poljima divljeg cvijeća (pretpostavljamo da ime Gospić nije dolazilo u obzir jer predstavlja fonetski izazov anglofonim čitateljima). Liku čitatelj upoznaje kroz perspektivu četrdesetogodišnje Engleskinje Laure koja se u obrela u Gostu kako bi u idili između glavnog grada i mora provela praznike. Kao i u The Memory of Love, i u The Hired Man Fornu zanima nedavna prošlost, rat i nasilje, a sve su to fenomeni koje, nažalost, dijelimo sa jednom od njenih domovina (napomenimo samo da je Haški sud nadležan i za ratne zločine počinjene u ratu i Sijera Leoneu i u Ruandi).

Posljednji Fornin roman jednostavnog imena Happiness (2018.) radi tematski zaokret od rata, ratnih posljedica i društava u tranziciji, ali ostaje na dnevnopolitičkom terenu. U fokusu romana Happiness nalazi se London i njegovi "nevidljivi" stanovnici, migranti raznih fela i zemalja porijekla.

Napomenimo za kraj da je ova nagrađivana pripovjedačica, čiji su romani prevedeni na 18 jezika, pokretačica projekta The Rogbonko Village Project. U početku je projekt zamišljen za izgradnju škole u jednom selu u Sijera Leoneu, no s vremenom je razgranao u mnoge druge javno korisne inicijative, poput obrazovanja odraslih i pokušaja smanjivanja smrtnosti djece (prema UN-ovom popisu zemalja s najvećem stopom smrtnosti djece iz 2014. Sijera Leone je druga, iza Angole).

Aminatta Forna gostovat će u Booksi u četvrtak 7. studenog u 19h, a s njom će razgovarati Miljenka Buljević

***

Foto: Nina Subin; dizajn: Zoran Đukić.

POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.