Page arrow

Robert Perišić

Large 36
Subota
31.12.2011.

Jedan od najsvestranijih autora izniklih na književnoj sceni 1990-tih zasigurno je Robert Perišić. Osim po svojim književnim uradcima, mnogima je poznat i kao pokretač i urednik 'Godina novih', esejist 'Playboya', književni kritičar-kolumnist 'Feral tribunea' i 'Globusa', te scenarist Matanićevog filma 100 minuta Slave. No, kultni književni status ponajviše je stekao svojim knjigama priča Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas i Užas i veliki troškovi.

Prije priča, ovaj pisac rođen 1969. godine u Splitu, koji je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomirao kroatistiku, bavio se poezijom. 1995. godine izdao je zbirku pod nazivom Dvorac Amerika. Pjesme u zbirci raspoređene su u četiri ciklusa ('Dvorac Amerika''Kosti konja', 'Lutke' i 'Argumentos') i napisane u proznom stilu, no nisu postigle veću popularnost među širom publikom. Doduše, knjiga je dulje vrijeme bila nedostupna jer je veći dio naklade (izdavača SC PRESS iz Zagreba) izgorio u požaru skladišta Studentskog centra. Tek je početkom 2004. zbirka doživjela reizdanje na besplatnim elektroničkim knjigama, gdje je, zahvaljujući kasnije nadošloj Perišićevoj popularnosti, bila čitanija no u izvornom obliku. Mnoge ljubitelje svoje proze Perišić je oduševio i poezijom koju krasi fabularnost i objektivan izlagački ton, postignut uz pomoć naracije.

Služeći se istim alatom, Perišić je privukao veći krug čitatelja zbirkom priča Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas 1999. godine. U pričama prethodno objavljivanim u različitim časopisima i novinama Perišić je oslikao devedesete godine 20. stoljeća. Iz mase je izvlačio mlade likove, tjerajući čitatelja da ih zapaze, uoče njihovu posebnost i prate njihove uspone, padove i daljnje bauljanje u vremenu i prostoru. Nakon što je knjiga doživjela brojne pohvale kako kritičara tako i čitatelja, Perišić je izjavio da osjeća pripadnost generaciji zbog toga što 'obična ekipa iz birca' kuži njegovu knjigu, shvaćajući 'gdje je fora i što je smiješno'. A fore u knjizi protkanoj humorom i ironijom, mogli su shvatiti već i stoga što su likovi, koji su se izražavali slengom i dijalektom, predstavljali tadašnju socijalno-društvenu sliku. Veterani Domovinskog rata praćeni PTSP-ijem i nesenzibilnošću vlasti za njihove probleme, narkomani i pijani nogometni navijači predstavljali su, premda marginaliziranu, velikim dijelom prisutnu populaciju tadašnjeg društva. Mnogima je ta tmurna slika u ogledalu ostavila gorak okus u ustima i nesigurno su dočekali sljedeće Perišićevo djelo, koje je uslijedilo 2002. godine u obliku Užasa i velikih troškova.

No, Perišić je u 20 novih priča iznenadio manje turobnim ugođajem, preslikavajući i dalje u dijaloškoj formi stanje u društvu i probleme s kojima se njegova urbana generacija suočavala. Ako je svojom prvom zbirkom osvojio čitatelje na kraju 20-ih godina, zadržao ih je s drugom u kojoj je pričao o tridesetineštogodišnjacima. Ovaj se put njegova ekipa iz kafića bavila problemima koji su mučili tranzicijsku Hrvatsku. Ljudi su se nakon očuvanja žive glave u ratu brinuli kako tu istu glavu sačuvati na ramenima, a tijelo prehraniti. Okrenuli su se k danas osnovnim egzistencijalnim problemima, tražeći poslove, pronalazeći načine kako spojiti kraj s krajem i kako u vrijeme kaosa naći i očuvati ljubav. Različiti likovi, od ekipe sa šanka i radnika, preko techno brijača do estradnih zvijezda, hednikepirani konzumerističkim navikama, u iznenađujućoj su mjeri bili željni ljubavi. No, Perišić je oduševio i zbog toga što nije svoje likove - stare rockere, siromašne studente, mlade ljubavnike, pisce, bivše alternativce i zarobljenik - bacio u ralje sirovih strasti (osim ako to nisu sami tražili), već je predstavljene djeliće njihovih života začinio velikom količinom romatike.

Tko pak nije ljubitelj pisane riječi, mogao je Perišića upoznati i preko dasaka koje život znače, jer je 2000. godine u zagrebačkoj Gavelli postavljena njegova komedija Kultura u predgrađu, narko-farsa koju je napisao još 1996. godine, a koju je režirao Milan Živković. Radnja drame čiji se tekst danas u elektroničkom izdanju također može naći na internetu odvijala se u kafiću od kojeg je vlasnik, kako bi u miru mogao dilati heroin, želio napraviti kulturno-informativni centar. Prvi događaj koji organizira jest okrugli stol na temu 'Kultura u predgrađu', no umjesto predviđene farse, diskusija krene u neočekivanom smjeru i pretvori se u necenziriranu tribinu. O predstavi recimo još tek to da se na njoj nije smijala većina domaćih 'visokih' kulturnjaka.

Pisac, proizišao iz okružja Johnyja, Haustora, Blondie, Cavea, Bukowskog, Gogolja, Djece s kolodvora Zoo, Poleta, 'Trainspottinga' i Tarantina, proteklih je pet godina proveo radeći na jednom od najiščekivanijih romana na domaćoj književnoj sceni. Riječ je o knjizi Naš čovjek na terenu koja će mnoge iznenaditi već time što je proglašena humorističnim romanom. No, Perišić je istaknuo da se i ranije redovito igrao s humorom, a da je razlika tek u tome što mu je ovo prvi roman u kojem je, kao dugoj formi, humor možda uočljiviji. Ovaj put likovi više nisu tamno kolorirani uličari ili gradske face, već nam se u ja-formi obraća Dalmatinac u Zagrebu, koji nakon godina rada na tom da bude prihvaćen kao cool tip na autoironičan način preispituje svoj trud. Perišić se u novom romanu obračunava s gradom, selom, urbanošću i primitivizmom - svim boljkama današnjice. Mnoge zanima i koliko je djelo preslika stvarnosti, jer osim što su vidljive sličnosti autora i glavnog lika, neki su sporedni likovi nazvani pravim imenima njegovih prijatelja, kao primjerice Šovagović i Čadež. No, Perišić je u intervjuima prije izlaska djela izjavio da djelo nije autobiografsko i da "nema lika u romanu koji nije produkt čiste fikcije". Kako god bilo, možemo uživati u još jednom dijelu o suvremenom životu koji je Perišić, bez sumnje, još jednom vrsno opisao.

21.12.2007.

Možda će vas zanimati
Održati Tamagotchija na životu što duže
Homepage extra large photo 1545595271 908483fa6e50 02.11.2020.

Vidimo se sutra, Milenijalče

"Ponekad, kad se svi nađemo u istom gradu, zatvaramo se u stan i pokušavamo nadoknaditi vrijeme..."

Piše: Espi Tomičić

U fokusu
Homepage extra large girl reading 1890.jpg large 30.10.2020.

Di si bija kad se čitalo?

Razgovarali smo sa sedmero mladih kako bismo dobili bolji dojam o njihovim čitalačkim navikama i načinu na koji razmišljaju o knjigama te raznolikosti njihovih iskustava.

Piše: Ivana Perić

Podcast
Homepage extra large extra large podcast2 26.10.2020.

Booksin podcast: Utjecaji Elene Ferrante (drugi dio)

Drugi dio razgovora Nađe Bobičić i Maje Abadžije o Eleni Ferrante i njezinim utjecajima.

Piše: Booksa

Preporuke
Homepage 122529560 662506014690994 3470014853846898504 n 23.10.2020.

Velika priča, veliki roman

'Čovjek koji je volio pse' Leonarda Padure jedan je od najboljih povijesnih romana koji možete pronaći

Piše: F. B.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu