Petak
23.11.2007.

Strip: Zagor Te-Nay




A+ A-

U poplavi raznoraznih filmskih i glazbenih festivala koji mladoj zagrebačkoj publici uglavnom služe za kvaziintelektualno preseravanje (čast izuzecima), Crtani romani šou predstavlja pravo osvježenje. Radi se o jednom zdravom festivalu stripa na kojem pravi strip fanovi dolaze na svoje (a ne da bi bili viđeni).

Nećemo vas gnjaviti s tehničkim detaljima festivala koji je upravo danas po deseti jubilarni put došao u Zagreb (više o tome čitajte na službenim stranicama), već ćemo se pozabaviti dvjema obljetnicama na kojima se ovogodišnji festival bazira. Oba jubileja imaju istu naslovnu ulogu, a to je lik i djelo Zagora Te-Naya, najvažnijeg strip heroja svih vremena (po subjektivnom mišljenju autora ovih redaka). Naime, upravo se ove godine obilježava četrdeset godina izlaženja Zagora na ovim prostorima, te petstota Zagorova epizoda objavljena u Italiji. Povodom toga, Crtani romani šou ove bi godine trebali ugostiti oca i majku Duha sa Sjekirom, scenarista Sergia Bonellia i crtača Galliena Ferria (Ferri dolazi, ali umjesto Bonellija gost festivala je Moreno Burattini, trenutno glavni pisac serije te scenarist s najviše objavljenih Zagorovih priča nakon Bonellija, op.ur.). Pa, dragi obožavatelji ovog junaka iz darkwoodske šume, zar vam treba veća preporuka da pohrlite u SC i postavite koje zanimljivo pitanje tim genijalcima devete umjetnosti.

A sad malo i o našem heroju-slavljeniku. Sve je počelo davne 1960. godine kad se susreću scenarist Sergio Bonelli i crtač Gallieno Ferri, te se među njima razvija veliko prijateljstvo koje uskoro prerasta u plodnu poslovnu suradnju koja 1961.  rezultira rađanjem strip junaka zvanog Zagor (ustvari, radi se o skraćenici Za-Gor Te-Nay, što na jeziku Anglokina znači Duh sa sjekirom). Ipak, samo ime Zagor nema stvarne veze sa stvarnim dijalektom tog plemena, već se smatra da je Bonelli iskoristio simbiozu imena Zalamort (popularni junak talijanskog nijemog filma) i Gordon (od Flash Gordon). Zanimljivost je da je Bonelli u početku želio da se Zagor zove Ajax, po slavnom ratniku iz grčke mitologije, međutim odustao je od tog imena kad je shvatio da već postoji prašak za rublje identičnog imena.

Bonelli i Ferri, inspirirani strip-junacima svoje mladosti (Tarzan, Superman, itd.) kreiraju izuzetno zanimljiv lik fascinantnih fizičkih predispozicija i specifičnog, prepoznatljivog kostima (konture tog kostima svoju povijest pronalaze u koktelu autentične indijanske mitologije i bezgranične Bonellijeve mašte). Vremenski period u kojem se događaju Zagorove avanture je sredina 19. st., a mjesto radnje Darkwood, izmišljena šuma na samoj granici SAD-a i Kanade (država Pennsylvania). Zagor sa svojim vjernim pratiteljem Chicom, simpatičnim, proždrljivim Meksikancem (očita aluzija na Sancha Pansu) živi u maloj kolibici u srcu darkwoodske šume, okruženoj živim pijeskom koji Zagorov dom štiti od neželjenih gostiju. Osim same šume, Darkwood predstavlja ogromno područje prepuno indijanskih plemena, vojničkih utvrda i traperskih naselja, i u tom nestabilnom prostoru naš junak ima nezahvalnu i veoma tešku zadaću - čuvati mir. No, pustolovnog duha, Zagor ne štiti samo svoje kraljevstvo, već se poput svakog pravog junaka bori za dobro protiv zla kad god je dobro ugroženo i kad god i gdje god ga pozovu. Štiteći slabije i ratujući protiv nepravde Zagor nas upoznaje ne samo s cijelom Sjevernom Amerikom, već i s gotovo cijelom zemaljskom kuglom, susrećući se u svojim avanturama s Arapima, Vikinzima, Englezima, Indijcima, Kozacima, Kinezima…

Pravim imenom Patrick Willding, Zagor kao dijete proživljava strašnu tragediju u kojoj gubi roditelje. Od indijanskog pokolja spašava ga otac, bivši časnik američke vojske, koji ga u zadnji čas baca u rijeku iz koje ga nešto kasnije izvlači Wandering Fitzy, dobroćudni nomad i samouki filozof. Fitzy na neki način posvaja mladog Patricka, te ga uči mnogim vještinama i životu u skladu s prirodom. Patrick se razvija u snažnog, spretnog i plemenitog mladića vjerno slušajući savjete mudrog Fitzyja, no, ipak ga proganja istina o tragičnoj sudbini oca i majke. Saznaje da je krvavi indijanski napad organizirao stanoviti Salomon Kinsky, aktivist za indijanska prava, i to kao osvetu zbog masakra nad jednim indijanskim plemenom, koji je kao časnik proveo baš Patrickov otac. Patrick, uništen ovom spoznajom (kao dječak je, naravno, idealizirao oca) u konačnom obračunu ubija Salomona Kinskog, no zaklinje se da će ubuduće život posvetiti borbi za pravdu i suživot Indijanaca i bijelih doseljenika. Mijenja ime u Zagor-Te-Nay, a za kostim uzima crvenu košulju sa žutim krugom u kojem je orao u letu - što znači da je izaslanik Manitua, vrhovnog božanstva crvenokožaca - te postaje Gospodar Darkwooda.

Ono što Zagora odvaja od ostalih strip heroja je činjenica da avanture u kojima ga pratimo nisu samo obične, šture priče koje smo čitali tisuću i jedan put, već su to pustolovine koje nas svaki put oduševljavaju svojom jedinstvenošću, svojim koketiranjem s krimićem, s hororom, s westernom i s fantastikom (upravo epizode sa suludim profesorom Helingenom predstavljaju vrhunac Bonelli-Ferrijeve kreacije). Bonellijevi scenariji posuđuju podjednako od indijanske povijesti, od notornih povijesnih činjenica, od mitova i legendi raznih kultura, spajajući sve to s klasičnom strip schemom (ono, vječna borba između dobra i zla) te dobivamo savršen strip, idealan za sve one čija mašta traži samo najbolje.

Do 1980. glavni scenarist Zagorovih avantura bio je Sergio Bonelli (koji je za tu prigodu koristio pseudonim Guido Nolitta), no poslije su njegov put nastavili poznati talijanski strip scenaristi Marcello Toninelli, Ade Capone, Alfredo Castelli, Tiziano Sclavi, Gianluigi Bonelli i mnogi drugi. Što se tiče samog crteža, slavni crtač Gallieno Ferri također je obavio savršen posao (Zagora je nacrtao po uzoru na sebe) i svojim je nasljednicima ostavio nezahvalan i za sad nemogući zadatak – da ga nadmaše.

   16 Horsepower, 'Blessed persistence'

Za kraj, jedna glazbena preporuka. Jeste li ikad čuli za bend 16 Horspower? To je sjajan mračni alter-country bend s obronaka Colorada čiji svaki glazbeni uradak zvuči kao savršen soundtrack za pustolovine Duha sa sjekirom. Njihov album Folkore iz 2002. idealna je glazbena podloga za najmračnije Zagorove epizode. Čak i koncept albuma odgovara konceptu Zagorovih avantura. Stoga, ako volite Zagora nabavite 16 Horsepower. Vjerujte, nećete pogriješiti.

Saša Čobanov
  

 

POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.