Četvrtak
21.05.2015.

Junakinje u proturječnom položaju




Extra_large_zagorka
A+ A-
Marija Jurić Zagorka otvorila je 19.5. prvu od četiri tribine na debitantskom Zagreb Book Festivalu. Tribina posvećena književnicama i protagonistkinjama kriminalističkog žanra, uz gošće Mašu Grdešić, Maju Hrgović i Mimu Simić te moderatora Kristijana Vujičića, vratila nas je u vrijeme početaka ženskih borbi za jednaka prava i ponovno oživjela opus ove hrabre i nadarene književnice i prve hrvatske novinarke.
 
Gošća Maša Grdešić docentica je na Odsjeku za komparativnu književnost FFZG-a te je članica Programskog odbora znanstvenog skupa Zagorka – život, djelo, naslijeđe. Jučer je predstavila život i rad književnice bazirajući se na književni aspekt njene karijere. 
 
Zagorka je u relativno kratkom vremenu postala izuzetno čitana autorica koja je u popularnu književnost uspjela ubaciti društvene probleme. U njezinim romanima, kaže Maša, često se nalazi politički aspekt te je rodna problematika jako zanimljiva. Bitno je spomenuti da je autorica prvog hrvatskog krimića - Kneginja iz Petrinjske ulice.

Kod kriminalističkog žanra jedno od bitnih obilježja je autoreferencijalnost – što znači da se u krimiću referira na neki drugi krimić ili općenito na taj žanr, što je prisutno u navedenom romanu, objašnjava Maša. Još jedan primjer te pojave je zbirka priča Pustolovine Glorije Scott gošće Mime Simić. Mima je autorica ponešto drugačijeg žanra  - u svojim tinejdžerskim danima pisala je ciklus priča o Gloriji Scott, parodirajući kriminalistički žanr, kako kaže, do apsurda. Gloria Scott ženska je karikatura Sherlocka Holmesa čije pothvate bilježi ženski Watson, Mary Lambert. 
 
Mima je serijal pisala za vrijeme rata kao razonodu za sebe i druge, a zašto je odabrala takvu tematiku objašnjava čitateljskim refleksom, zbog literature koju je tada konzumirala. Razlog njenog procvjetalog stvaralaštva, kako kaže, može biti i činjenica da se rodila niti mjesec dana kasnije nakon što je Agatha Christie umrla.
 
Maja Hrgović, s druge strane, dijeli profesionalnu sudbinu sa Zagorkom. Ona je također književnica i novinarka (autorica knjige Žena, majka, glupača i dobitnica nagrade za novinarsku izvrsnost), stoga može govoriti o teškoj borbi žena za jednako prihvaćanje. Na pitanje koje su razlike u položaju žena na uglednim položajima prije sto godina i danas, rekla je da, iako su se stvari puno promijenile, paralela postoji.

Međutim, iako se broj žena u pojedinim poslovima povećao, to nije nužno dobra stvar: "Sto godina kasnije, došle smo mi, žene koje zapravo barem brojčano dominiraju u novinarstvu, što zapravo nije tako egzotično, zato što onim zanimanjima u kojima žene počnu brojčano dominirati automatski opada socijalni prestiž i financijska moć."
 
Uočava li pozitivan pomak u prikazu žena, kao što je nadilaženje seksizma? U knjizi Žena, majka, glupača, Maja se bavi položajem žena u suvremenom hrvatskom društvu i sveprisutnim kategoriziranjima žena. Rekla je kako su žene u filmu i knjigama, pa tako i u krimićima, svrstane u kategorije i zbog toga nije bilo prilike za ženske protagoniste u prošlosti, te nadodala kako je svaki otklon od toga dobrodošao.
 
S tim možemo usporediti kako Zagorka prikazuje svoje protagonistkinje. Radi se o ženama koje, objašnjava Maša, imaju proturječan položaj. Istovremeno su snažne i sposobne dok moraju koristiti tradicionalno ženske alate da bi postigle što žele. Prisutna je dvostrukost povijesne i ljubavne tematike zato što je Zagorka nastojala emancipirati svoje ženske likove, no nije ih uspjela staviti u povijesnu pozadinu, jer žena na značajnoj povijesnoj sceni – nije bilo. Iz tog razloga u povijest prepleće ljubavnu priču koja pomaže ženama da barem fiktivno budu bitan dio društva.
 
Jučerašnji okrugli stol bavio se vrlo aktualnom temom kojoj svakako treba posvetiti vrijeme. Marija Jurić Zagorka utabala je put prema ravnopravnom položaju žena, što je prisutnima jasno objasnila Maša Grdešić zagrebavši ispod korica njezinih romana, a taj put slijede Mima i Maja aktivnim suprostavljanjem normama koje i dalje vladaju u Hrvatskoj. 
 
Umjesto da žene prihvate položaj koji im je nametnut, na tribini je poslana vrlo pozitivna poruka o ženskoj emancipaciji. Koliko je ta poruka potrebna društvu, svjedoči činjenica da nije bilo nijednog muškarca u publici.
 
Valentina Botica
foto: Facebook

***

Ovaj tekst nastao je u sklopu Booksine prakse za mlade novinare.
 
POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.