Nedjelja
01.01.2012.

Gaiman, Neil




Gaiman, Neil
A+ A-

Ovaj pisac osebujnog prezimena rođen je 10. studenog 1960. u Engleskoj, a potomak je obitelji poljskih Židova. Iako ga smatraju engleskim piscem, živi SAD-u sa suprugom i troje djece. Piše uglavnom SF i fantasy, a neki od njegovh uzora u žanru su Ursula K. Le Guin, Harlan Ellison, H. P. Lovecraft i Roger Zelazny, kojem je posvetio svoj roman Američki bogovi. Piše romane, scenarije za filmove i stripove, novele i poeziju. Njegovi maštoviti svjetovi imaju jaku vizualnu komponentu, pa nije ni čudo što mu se romani ekraniziraju.

Njegov literarni prvijenac bila je biografija grupe Duran Duran, a slijedila je knjiga citata Ghastly Beyond Belief. Ipak, na literarnu kartu svijeta ucrtala su ga neka druga djela.

Dobrim predznacima (Good Omens) Gaiman je, u suradnji s neprikosnovenim Terryjem Pratchettom, dobro nasmijao publiku. Smijati mu se može i hrvatska publika, jer je prijevod izašao u zbirci Monolith 003 Zagrebačke naklade.

Roman je zapravo parodija na popularni Donnerov horor The Omen, pa je, prema tome, u prvom planu borba između dobra i zla u onom najtemeljnijem obliku. Tu su anđeo Aziraphale i demon Crowley koji su na Zemlji u ulozi gastarbajtera za svoje šefove čija imena možemo vrlo lako pogoditi. Iako rade za suprotne strane i gazde su im jaaaaaako različiti, Aziraphale i Crowley su prijatelji koji su se uljuljali u udoban zemaljski život. Zato im pravu gnjavažu stvara pojava derišta zvanog Antikrist. Crowley i Aziraphale kreću u bjesomučnu potragu za dječakom koji je nesvijestan toga tko mu je otac. Na tragu malog Sotone nalaze se i četiri jahača apokalipse (Rat, Glad, Smrt i Zagađenje; Kuga je preminula zbog izuma penicilina), a svi se događaji odvijaju prema proračanstvima lude vještice iz sedamnaestog stoljeća Agnes Nutter. Upravo su njena proročanstva (istinita, ali toliko specifična da su neupotrebljiva) najduhovitiji dio knjige i predstavljaju parodiju pomame čovječanstva za Nostradamusovim i inim proročanstvima.

Nakon uspjeha Dobrih predznaka najavljen je i nastavak koji se trebao zvati 688 - The Neighbur of the Beast, ali zbog odlaska Gaimana iz Britanije Pratchett je izjavio kako je nastavak, najblaže rečeno, malo vjerojatan. Dulje se vrijeme planirala i filmska inačica Predznaka koju je trebao režirati Terry Gilliam, ali ni od toga, nažalost, ništa.

Najzapaženiji Gaimanov roman, nagrađen tonom nagrada (među kojima i Hugo i Nebula), su Američki bogovi (kod nas u izdanju Algoritma). Zanimljiva mješavina fantasyja s referencama na mitologiju mnogih naroda događa se u suvremenom svijetu koji, kako i sami znamo, nije pretjerano idiličan. Američki bogovi tako spadaju u neku vrstu oporijeg, tvrdo kuhanog fantasyja.

Shadow, glavni junak, izlazi iz zatvora i počinje raditi za tajanstvenog gospodina Wednesdaya kao tjelohranitelj. Ubrzo shvaća da je gospodin Wednesday zapravo inkarnacija nordijskog vrhovnog božanstva Odina koji po Americi skuplja ostale inkarnacije drevnih božanstava da bi se u epskoj bitci suprotstavili novim božanstvima koja su zavladala Amerikom, a njihova su manifestacija npr. internet i ostali masovni mediji.

Poprilično začudan zaplet koji reflektira Gaimanovu baroknu maštu. Inspiriran američkim folkloristom Richardom Dorsonom Gaiman se pita što se događa s božanstvima i demonima u koje su vjerovali stanovnici Europe i drugih krajeva kad se ti stanovnici dosele u Ameriku. Putuju li božanstva s njima preko Velike bare? Kroz žanr fastasyja Gaiman zapravo propituje pitanje religije u Americi, zemlji kojoj je vrhovno božanstvo Svemogući Dolar.

Galerija mitoloških bića u ovom Gaimanovom romanu vrlo je bogata. Shadow susreće, između ostalih, Anubisa, Černoboga, Lokija i Horusa, obuhvaćajući tako većinu svjetskih mitologija i smještajući ih u osebujno okružje američkog srednjeg Zapada. Gaiman je tako u svom romanu uspio na iznimno maštovit način portretirati suvremenu Ameriku, melting-pot naroda, kultura i vjera kakav nije postojao još od drevnog Babilona.

Dok je Gaiman radio na Američkim bogovima njegov je izdavač pokrenuo promotivni site s blogom na kojem je Gaiman opisivao proces pisanja, redakcije i objave romana. Nakon izdavanja Bogova taj je site izrastao u službene Gaimanove stranice na kojima još uvijek piše svoj blog.

Prema jednom od likova iz Američkih bogova, gospodinu Nancyju, Gaiman je napisao i zaseban roman Anansy Boys. Također, autor je bajke Koralina o djevojčici koja u svojoj kući pronalazi zazidana vrata koja vode u drugi svijet. Koralina bi uskoro trebala oživjeti i na filmskom platnu u obliku animiranog filma čijim će likovima glasove posuditi, između ostalih, Teri Hatcher i Dakota Fanning.

Gaiman ima popriličnog iskustva i kao scenarist. Koscenarist je Zemeckisova Beowulfa i autor BBC-jeve fantasy serije Neverwhere koju je kasnije uobličio u roman. Ove godine Gaiman je najavio da će nakon deset godina rada na projektu započeti snimanje filma Death: The High Cost of Living za koji je napisao scenarij i kojeg će sam režirati. Prema japanskom originalu napisao je američku verziju scenarija anime-hita Princeza Mononoke.

Filmovi trenutno Gaimanu donose najveću popularnost. Otkad je u kina došla raskošno producirana Zvjezdana prašina naglo je skočilo zanimanje za istoimenu Gaimanovu knjigu po kojoj je film i snimljen.  

 Zvjezdana prašina / Stardust (službeni trailer)

Radnja Zvjezdane prašine započinje u seocu zvanom Zid, duboko u engleskoj provinciji. Zid se zove zato što kroz njega doista prolazi Zid koji odvaja nama poznat svijet od kraja zvanog Vilindom. Svake su godine žitelji Vilindoma priređivali sajam, a na jednom je takvom sajmu Dunstam Thorn stekao sina Tristana i odveo ga na ovu, nama poznatu, stranu Zida. Tristan će kasnije prekoračiti granicu koju označuje Zid i ponovno se naći u Vilindomu u potrazi za zvijezdom padalicom koju je obećao donijeti svojoj ljubavi. I tu počinje prava priča...

Čitajući Zvjezdanu prašinu ponovno možemo svjedočiti Gaimanovoj baroknoj mašti. Zanimljivost vezana uz ovaj roman je lik drveta koje govori, a kojega je Gaiman utemeljio na ličnosti svoje prijateljice, poznate kantautorice, Tori Amos.

I šećer na kraju. Iako je Gaimanov romaneskni opus čitan i cijenjen mnogi smatraju da je njegovo životno djelo strip-serija Sandman. Nakon rada na nekim uspješnim i manje uspješnim strip izdanjima, Gaiman se napokon prihvatio pisanja scenarija za strip koji je postao klasik.

Osnovna priča serijala Sandman vrti se oko Morpheusa, antropomorfne personifikacije sna. Tijekom vremena razvila se poprilično kompleksna i začudna fabula, a serijal Sandman okarakteriziran je kao strip za intelektualce. Smatra se jednim od najoriginalnijih, najsofisticiranijih i ambicioznijih predstavnika žanra. Do kraja objavljivanja, Sandman je doprinio umjetničkom sazrijevanju stripova na engleskom jeziku i ostavio dubok trag u pop-kulturi. Dokazao je da i stripovi bez super junaka mogu postati iznimno popularni. Ovim stripom u kojem miješa horor, fantasy i kontroverzne suvremene teme Gaiman je uspio u potpunosti opčiniti publiku.

Srđan Laterza
5.10.2007.

POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.