Buntovnici iz Villefranchea

Prema Himmlerovom planu, ova divizija je, uglavnom, bila sastavljena od prisilno regrutiranih muslimana iz Bosne i Hercegovine i Hrvata. Pobunjenici su ubili pet njemačkih oficira, nekoliko sati su bili gospodari grada, a zatim postali žrtve masovnog kažnjavanja. Dvadesetak njih će biti pogubljeno na licu mjesta, drugi će biti deportirani u logore smrti.
Ovaj događaj, neprijatan za sve uključene strane (Njemačku, Jugoslaviju, Francusku, ali i za Englesku), je brzo zataškan. Nakon dugog istraživanja, dva autora, u svjetlu dokumenata dobivenih iz francuskih, njemčkih, hrvatskih, bosanskih, srpskih i američkih arhiva, nude zapanjujuću rekonstrukciju ovog događaja. Ovo nije bio događaj lokalnog značaja, već, naprotiv, ova pobuna baca novo svjetlo na političke interese u Drugom svjetskom ratu, od kojih se neki, nakon posljednjeg rata u bivšoj Jugoslaviji, ponovo mogu prepoznati. Kroz proučavanje ove značajne epizode, knjiga pokazuje kako se gradi, od različitih i proturječnih istina, historijska priča, koja se može uvijek prerađivati.
Osnovno pitanje je slijedeće: da li, danas, itko ima pravo da ponovo određje nacionalni identitet pobunjenika prema povijesti koja se odvijala nakon njihove smrti? Je li dovoljno to što ove redefinicije a posteriori imaju političke implikacije i ciljeve, da bi bile ozakonjene?

Na razini suvremene povijesne znanosti, knjiga razotkriva danas dostupnu istinu o pobuni u kontekstu Drugoga svjetskog rata u Europi i Hrvatskoj. Istovremeno svojom pitkošću, svojstvenom akcijskom romanu uzbudljive radnje, s mnogo živopisnih pojedinosti, ne da čitatelju odahnuti prije nego sto za mladićima iz ratnih vojarni u Villefrancheu prijeđe putem dugim oko 400 stranica teksta, dokumenata, fotografija...
...Ako je predugo bilo upitno kako zvati i kako slaviti pobunjenike iz Villefranchea – ostatak 13. bataljuna, najvećim dijelom istrijebljenog u koncentracijskim logorima (o čemu su nadasve zanimljiva svjedočanstva tadašnjih logoraša Eduarda Calica i Rudija Supeka), bio je uključen u Handzar diviziju – o nastanku knjige Mirka D. Grmeka i Louise L. Lambrichs i njenim ciljevima nema dilema. Osim o pobunjenicima iz Villefranchea s kolovodjama, koji pred nas iskrsavaju svojim mladim licima i nesretnim sudbinama, ova knjiga izravno govori i o sebi samoj. Ona na više mjesta nenametljivo razlaze kako se valja što vise približiti povijesnoj istini, izrijekom navodeći šta to znanstveni pristup pisanju povijesti dijeli od 'patriotskoga' odnosno pobjedničkoga…

Mikrohistorija, znalački proučena, koja potpuno rezonira s makrohistorijom Drugog svjetskog rata i makrohistorijom Jugoslavije. . . Rijetka studija jednog mikrohistorijskog slučaja nekoliko stotina esesovaca porijeklom iz Bosne i Hercegovine (u hrvatsko doba), sićušnog događaja u širini svjetskog sukoba je izvedena na tako magistralan način da bi se on ispoljio u jednoj mikrohistoriji u svoj svojoj složenosti. . . i osvijetlila sadasnjost. . .