Page arrow
Web banner 3 korekcijaBanner mobile 3 korekcija

Rez amo, rez tamo

Large untitled design  27

Foto: Unsplash.

Ponedjeljak
21.02.2022.

Godina čitanja je iza nas. Ta 2021. bila je ključna točka provedbe Nacionalne strategije poticanja čitanja, koja je za petogodišnji (2017.-2022.) cilj imala (ili ipak ima jer provedba Strategije zapravo još traje): 1. uspostavljanje učinkovitog društvenog okvira za podršku čitanju; 2. razvoj čitalačke pismenosti i poticanje čitatelja na aktivno i kritičko čitanje; te 3. povećanje dostupnosti knjiga i drugih čitalačkih materijala. 

O Strategiji smo na portalu pisali u nekoliko navrata. Primjerice, Neven Svilar u tekstu Hoćemo li čitati? i prije stupanja na snagu Strategije pisao je o uzrocima i poticajima za njeno donošenje, kao i o procesu pisanja. Luka Ostojić u tekstu Stvar senzibiliteta na početku njene provedbe istaknuo je ključne probleme i nedorečenosti Strategije, primarno nerazrađenost konkretnih aktivnosti i mjera koje bi donijele vidljiviji pomak, kao i nerazumijevanje važnosti kritike, ali i važnosti i uloge medija, kritičkih kao i onih neprofitnih. Recentno je Matija Prica u tekstu Prijeći s riječi na djela analizirao stanje provedbe Strategije od njenog donošenja do početka 2021. godine. I u ovome tekstu istaknute su njene ključne mane u proteklim godinama provedbe, prije svega kašnjenje raspisa ESF natječaja Čitanjem do uključivog društva, kojim se trebalo osigurati 90% ukupnih sredstava predviđenih za provedbu Strategije, kao i kašnjenje mnogih aktivnosti provedbe Akcijskih planova, o čemu detaljnije možete pročitati na linku. 

Kada je u pitanju financiranje javnih potreba u kulturi u razdoblju provedbe Strategije, ključno je istaknuti da, kako upozorava i platforma Za K.R.U.H., od 2016. do 2020. godine niti jedno od navedenih programskih područja – Književne manifestacije, Književni programi knjižara, Časopisi, Razvoj publike, Otkup knjiga za knjižnice, Knjižnična djelatnost  nije zabilježilo značajniji rast sredstava. Potpora neprofitnim medijima, onima koji u svojoj srži za cilj imaju razvoj kritičkog mišljenja ili pak, mnogo konkretnije, objavljivanje književnih kritika, čime potiču čitatelje na aktivno i kritičko čitanje (da se vratimo ciljevima Strategije), također nije značajnije rasla. 

Posve konkretno, u tekstu naslova Strategija neodlučnosti Matija Prica analizirao je rezultate Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2021. godinu, kojima se financira bitan dio djelatnosti vaninstitucionalnih aktera koji se bave (i) književnošću, a čije aktivnosti sasvim sigurno pridonose ostvarivanju ciljeva Strategije. Zaključak teksta jest da je 2021. godina (da podsjetimo – Godina čitanja!) s ukupno 31.743.900,00 kn za programska područja vezana za književnost (Poticanje književnog stvaralaštva, Knjižnična djelatnost, Književni programi knjižara, Potpora izdavanju knjiga, Književne manifestacije) imala ukupan pad sredstava u odnosu na 2020. godinu, kada je za ista programska područja dodijeljeno 32.746.729,00 kn, što će reći da je u 2021. dodijeljeno više od milijun kuna potpora manje.  

Ova se razlika u Godini čitanja trebala, za pretpostaviti je, nadomjestiti drugim javnim pozivom Ministarstva, konkretno Javnim pozivom za predlaganje programa koji potiču čitanje i razvoj čitateljske publike u Republici Hrvatskoj za 2021. godinu kojim je dodijeljeno nešto manje od 2 milijuna kuna, konkretno 1.981.000,00 kn. Prijavitelji su mogli prijaviti samo jedan program, a naposljetku financirano je njih ukupno 79. Prosječna cifra po projektu tako je iznosila malo više od 25.000,00 kn i dalo bi se diskutirati o dostatnosti ovog iznosa za provođenje kvalitetnog i održivog projekta. Sve u svemu, teško je oteti se dojmu kako se ovdje radilo o ad hoc rješenju „krpanja“ manjka sredstava dodijeljenih na Pozivu za predlaganje programa javnih potreba u kulturi u Godini čitanja. 

S obzirom na to da je Godina čitanja iza nas, a ona, što se tiče rezultata Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2021. godinu, i sama pokazuje pad financiranja programa vezanih za književnost, nije bilo puno mjesta za optimistično iščekivanje rezultata za 2022. godinu, kada “nestade sve te čarolije” Godine čitanja. Nedavno objavljeni rezultati pokazali su da su se strahovi obistinili. 

Ipak – da krenemo u pozitivnom tonu – dobra strana ovogodišnjih rezultata Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2022. godinu jest da su objavljeni znatno ranije u odnosu na prošlu godinu. Primjerice, rezultati za Književne manifestacije ove su godine objavljeni 28. siječnja, dok smo prošle godine čekali 3. svibnja. No pozitivni pomaci tu u najvećoj mjeri staju. 

Ne želimo da sljedeći paragraf bude pun brojeva, ali drugačije ne možemo dočarati viziju (!?) Ministarstva kulture i medija za zadnju godinu provedbe Nacionalne strategije poticanja čitanja i ostvarenje njenih ambicioznih ciljeva. 

A Ministarstvo je odlučilo ovako: kada je u pitanju Potpora izdavanju knjiga, ona za 2022. iznosi 7.799.000,00 kn za 71 nakladnika (u 2021. 77 nakladnika dobilo je potporu iznosu od 8.078.000,00 kn, a u 2020. 78 nakladnika u iznosu od 8.584.829,00 kn), te je prisutan značajan pad sredstava iz godine u godinu, pa i u Godini čitanja. Književne manifestacije programi su koji obuhvaćaju književne festivale, susrete, tribine, nagrade i slično, a u 2022. njih 146 financirano je s 3.569.250,00 kn (u 2021. 146 programa financirano je s 3.863.700,00 kn, a u 2020. 144 programa financirano je u iznosu od 4.286.900,00 kn). I ovo programsko područje pokazuje značajno smanjenje sredstava iz godine u godinu, što je tim poraznije ako uzmemo u obzir raznovrsnost programa koji se unutar ovog područja mogu prijaviti. Književni programi knjižara ove su godine dobili 410.000,00 kn, i to 9 knjižara, dok je u prethodnoj godini 8 knjižara dobilo 160.000 kn, a u 2020. taj je iznos bio 367.000,00 kuna za 15 programa.  

Za Knjižničnu djelatnost u 2022. godini osigurano je ukupno 17.955.000,00 kn za 388 programa (i to 16,398.000,00 kn za nabavku knjižne i neknjižne građe, 959.500,00 kn za razvojne programe i 597.500,00  kn za akcije i manifestacije). Za 2021. ta potpora iznosila je 17,437.200,00 kn za ukupno 365 programa (od toga 16,269.500,00 kn za nabavku građe, 593.000,00 kn za razvojne programe i 574.700,00 kn za akcije i manifestacije). Za 2020. taj je broj iznosio 17,849.000,00 kn za ukupno 359 programa (od toga 16,718.500,00 kn za nabavu, 593.000,00 kn za razvojne programe, i 537.500,00 kn za akcije i manifestacije). 

Također, za Poticanje književnog stvaralaštva potporu su dobila 72 autorska projekta u ukupnom iznosu od 1.890.000,00 kn (u 2021. je financirano 89 autorskih projekata s 2.205.000,00 kn, u 2020. pak 65 u iznosu od 1.659.000,00 kn). Dakle, iako su u ovom programskom području za 2021. značajno povećana sredstva – čak 546.000 kn u odnosu na 2020. godinu, u 2022. taj je iznos smanjen za 315.000,00 kn. 

Ukupno je za književne programe u 2022. osigurano 31.623.250,00 kn, što je 120.650,00 kn manje u odnosu na 2021., Godinu čitanja, koja, kako smo prethodno naveli, i sama bilježi pad u odnosu na 2020. godinu, kada je ukupno sredstava za književnost bilo 32.746.729,00 kn. Dodajmo ovome i činjenicu da, kada je u pitanju Potpora izdavanju časopisa, ove je godine dodijeljeno ukupno 3.133.000,00 kn za 66 programa, što predstavlja pad od 726.500,00 kn u odnosu na prethodnu godinu, kada je za ovo je područje dodijeljeno 3,859.500,00 kn za 71 program, dok je taj iznos za 2020. godinu bio 3.722.000,00 kn za 63 programa.  

Zbrojimo li 120.650,00 kn, koliko su smanjena sredstva za književnost, i 726.500,00 kn smanjenja za časopise i elektroničke publikacije, dolazimo do cifre od 847.150,00 kn ukupnog smanjenja sredstava. 

No, da se vratimo optimizmu: sredstva su rasla u područjima Književni programi knjižara i Knjižnične djelatnosti. Zanimljivo je pritom primijetiti kako je Ministarstvo osiguralo čak 366.500,00 kn sredstva više nego u 2021. za razvojne programe (radionice, seminare, stručna usavršavanja knjižničara), što je svakako dobra praksa i za očekivati je da će njeni rezultati dugoročno biti vidljivi. Osim toga, akcije, manifestacije i programi kako u knjižnicama, tako i u knjižarama, čiji su ukupni iznosi također rasli, sasvim sigurno razvijaju čitateljske navike i kao takvi u skladu su s ciljevima Strategije 

Ipak, sredstva su u svim drugim programskim područjima u 2022. godini smanjena. Posebno vrijedi istaknuti smanjenje financiranja po prirodi vrlo raznolikih programa unutar područja Književnih manifestacija, na koje svoje programe prijavljuju brojne organizacije nezavisne kulture, koje imaju kontinuirano kvalitetne programe, razvijaju kritičko mišljenje publike, imaju stalnu publiku, a konstantno privlače novu i djeluju u cijeloj Hrvatskoj. Ovaj će rez, jasno, posebno osjetiti one organizacije čiji su programi ove godine (u usporedbi s prošlom) ostali bez potpore, primjerice, KaLibar Bestival, Književne radionice Kabinet čuda, tribina U prevodilačkom ringu Društva hrvatskih književnih prevoditelja, a nisu financirani ni primjerice programi Vlastita soba - stručni kolokvij o suvremenim hrvatskim književnicima Centra za kulturu Trešnjevka te Književnost na Komardi Art radionice Lazareti. Ovaj potez u potpunosti se kosi s barem dva cilja strategije: „(1) uspostavljanje učinkovitog društvenog okvira za podršku čitanju; (2) razvoj čitalačke pismenosti i poticanje čitatelja na aktivno i kritičko čitanje“. Ogroman su rez, kako smo naveli, doživjeli i časopisi i elektroničke publikacije, vrlo često ključna mjesta razvoja kritičkog mišljenja, a samim time i čitateljskih navika, a među odbijenima ove godine nalaze se primjerice časopis Kritična masa i Treća Centra za ženske studije. S obzirom na to da jedna od mjera za specifični cilj „Uspostaviti sustav za distribuciju informacija“ Strategije glasi: „Osigurati javni medijski prostor za književne prikaze, recenzije i kritike“, nije jasno kako će smanjenje za više od 700.000, 00 kn za časopise i elektroničke publikacije unaprijediti pokazatelj „Porast broja književnih kritika i prikaza u medijima“. 

Kao i prethodnih godina, ukupni su iznosi za navedena područja smanjeni bez ikakve najave, o objašnjenjima da i ne govorimo. Ovdje ćemo samo još jednom napomenuti da je 2022. zadnja godina provedbe Nacionalne strategije poticanja čitanja, tijekom koje, kako smo prethodno pokazali, kontinuirano pada financiranje programa vezanih za književnost unutar Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi. Pad sredstava dogodio se i u 2021., Godini čitanja, koja je trebala biti vrhunac provedbe Strategije. Ove su brojke tim opasnije ako uzmemo u obzir da poanta Strategije nije bila privremeno intenziviranje proizvodnje književnih programa i sadržaja, već izgradnja nove i ojačavanje postojeće književne infrastrukture, što bi osiguralo dugoročni, održivi porast broja i kvalitete književnih programa, a samim time ojačalo čitateljske navike u Hrvata, koje su, kako pokazuju istraživanja, trenutno među najgorima u Europi.  

Da se vratimo na istraživanje platforme Za K.R.U.H. koja je mapirala izvore financiranja hrvatske nezavisne kulture, među kojima i Ministarstvo kulture i medija, a koja zaključuje kako financiranje Ministarstva kulture i medija ne prati nikakvu logiku, što odražava generalni izostanak koherentne kulturne politike u Republici Hrvatskoj. Ipak, s obzirom na rezultate u posljednje tri godine, određenu logiku kulturne politike ipak je moguće uočiti, a ona se ogleda u, kako to drugačije nazvati nego, postepenoj devastaciji nezavisne kulture. Kako će izgledati 2023. kada Strategija i službeno završi, a uspostavljanje učinkovitog društvenog okvira za podršku čitanju; razvoj čitalačke pismenosti i poticanje čitatelja na aktivno i kritičko čitanje; te povećanje dostupnosti knjiga i drugih čitalačkih materijala budu stvar prošlosti – ostaje vidjeti. 

 

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Možda će vas zanimati
Video
Homepage untitled design  13 13.10.2021.

Kultura na remontu: Od čega vi zapravo živite?

U suradnji s Hrvatskim društvom pisaca u parku ispred Bookse održana je prva u ciklusu tribina 'Kultura na remontu' pod nazivom 'Od čega vi zapravo živite?'.

U fokusu
Homepage pexels photo 147634 15.07.2021.

Dobrodošli, dragi mladi!

O efektu koji je Nagrada mlade kritike proizvela pisano je mnogo, a Tomislav Augustinčić u ovom tekstu detaljnije je promotrio sam projekt

Piše: Tomislav Augustinčić

U fokusu
Homepage pexels adisak %e0%b8%a3%e0%b8%b1%e0%b8%81%e0%b9%83%e0%b8%99%e0%b8%ab%e0%b8%a5%e0%b8%a7%e0%b8%87%e0%b8%95%e0%b8%a5%e0%b8%ad%e0%b8%94%e0%b8%81%e0%b8%b2%e0%b8%a5 1691345 02.07.2021.

Niz ekscesa ili ekscesni niz?

Je li situacija s 'Nagradom mlade kritike' izolirani eksces ili kontinuirana kulturna politika?

Piše: Matija Prica

U fokusu
Homepage dizajn bez naslova  10 05.05.2021.

Kako kvantificirati kvalitetu?

Malo što kada je u pitanju književnost u konačnici bude jednostavno, naročito ono kada se putem Javnog poziva nastoje uspostaviti univerzalni kriteriji po kojima će se izabrati najbolja ostvarenja u protekle dvije godine.

Piše: Matija Prica

Podcast
Homepage woman reading vintage drawing 28.04.2021.

Booksin podcast: Prilika da se od problema napravi mogućnost

O 'Javnom pozivu za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i prevoditeljima za najbolja ostvarenja na području književnog prevodilaštva' razgovarali smo s pokretačicama peticije 'Pravo na kvalitetu'.

Piše: Ivana Dražić

U fokusu
Homepage aron visuals bxoxnq26b7o unsplash 18.03.2021.

Strategija neodlučnosti

Analizirali smo rezultate 'Poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi' koji se odnose na književnost.

Piše: Matija Prica

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu