Page arrow

O črčkanju i črčkarijama

Large 2249
Ponedjeljak
14.02.2011.

Slika: Črčkarija Henryja Millera

Svaki pisac zna da, iako postoji nešto što se zove inspiracija, ako želiš napisati nešto što vrijedi moraš provesti bezbrojne sate pišući sasvim bezvrijedne stvari. Iako nije bio umjetnik, Louis Pasteur je znao vrlo dobro što govori kad je rekao kako se inspiracija može dogoditi samo pripremljenom umu. No pisci se ponekad suočavaju s apsolutnom blokadom, odvratnim trenucima kad ne samo da ne uspijevaju napisati nešto što valja, već ne mogu iz sebe iscijediti apsolutno ništa. I što tada? Svatko se s tim suočava na svoj način, no ono što gotovo svi ponekad u takvoj situaciji rade jest črčkanje.

Šaranje i crtkanje besmislica na marginama jest nešto što je prirođeno apsolutno svima, bilo da je riječ o zamišljenom učeniku koji je prestao slušati dosadno predavanje nastavnika ili o Pablu Picassu. Doduše, Picasso je, poznat kao veliki stipsa koji nikada nije htio plaćati račune u restoranima, rado unovčavao takve gluposti, pa tako legenda kaže da svaki peti konobar u Francuskoj nakon Drugog svjetskog rata ima barem jednu salvetu s ponekom Picassovom črčkarijom. Naravno, nisu sva šaranja po salvetama u restoranima simpatična kao što je to slučaj s Picassom, a što najbolje znaju mnogobrojni stanovnici BiH koji su zbog črčkanja po salvetama umobolnih grandomana i geografa amatera morali zauvijek napustiti svoje domove. 

No, vratimo se piscima i njihovim črčkarijama. Gotovo svaki arhiv koji sadrži ostavštinu nekog književnika ponosi se i sačuvanim primjercima njihovog bezbrižnog šaranja po papirićima. Nedavno je Hrvatski državni arhiv izložio ostavštinu nekih od najpoznatijih hrvatskih pisaca moderne, gdje su se, među ostalim, mogli naći i primjerci opuštanja u šaranju Tina Ujevića i Ivana Gorana Kovačića. Neki danas klasični pisci svjetske književnosti gotovo na svim svojim originalnim rukopisima imaju hrpu besmislenih črčkarija ili primjeraka ornamentiranja margina koje je služilo kao neka vrsta opuštanja. Možda je najpoznatiji primjer Johna Keatsa koji je na marginama svojih pjesama volio crtati cvjetiće i razne florealne motive. Črčkao je Franz Kafka. Črčkao je Vladimir Nabokov. Samuel Beckett također.

Rado su črčkali i šarali i Amerikanci Mark Twain, Henry Miller, Sylvia Plath, Kurt Vonnegut, Allan GinsbergCharles Bukowski. Južnoamerički klasik Jorge Luis Borges također. Štoviše, Borges je neprestano šarao po bilježnicama čak i nakon što je gotovo u potpunosti ostao bez vida. Njihove črčkarije možete pogledati ovdje.

Neven Svilar 

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu