Petak
27.04.2007.

Poljska književnost jučer i danas

booksa



A+ A-

Kad je prije 20 godina Matthias Rust aviončićem marke Cessna preletio Poljsku i Bjelorusiju da bi sletio na Crveni trg u Moskvi, Varšava mu se mogla učiniti kao Chicago istočno od Labe, a Krakov kao Prag istoka. Svega dvije godine poslije u Poljskoj je Lech Wa³êsa s radnicima u Gdansku zaustavio tvornički pogon i pokrenuo pokret Solidarno¶ć.

Taj je politički preokret iz 1989. godine za poljsku književnost značajan po tome što je odluke o izdavanju knjiga i njihovom plasmanu i vijeku na policama knjižara oteo iz ruku brkatih državnih činovnika u sivim odijelima i predao komercijalnim izdavačima, književnom tržištu i prodoru u medijski prostor.

Dariusz Nowacki, urednik časopisa 'Opcje' primjećuje: "Proces izmjene generacija izrazito je aktivan, javljaju se mladi debitanti i nove generacije. Ovo osobito važi za žensku prozu u kojoj je prisutna samosvjesna feministička struja s predstavnicama kao što su Manuela Gretkowska, Natasza Goerke, Olga Tokarczuk i Magdalena Tulli. Autoritet starijih pjesnika, poput nobelovaca Milosza i Szymborske, te Rozewicza i Herberta čak je porastao.“ Dodaje još i da se čitanja poezije održavaju u posvećenoj tišini pred prepunom filharmonijskom dvoranom.

U Republici Poljskoj postoje dvije književne udruge, ZLP, koja je politički povezana s post-komunistima i SPP, koju je osnovala liberalna i demokratska opozicija nakon proglašenja samostalnosti 1989. godine. Mladi poljski pisci (nakon 40 godina postaje se ili zrelim ili starim) odriču se političkih konotacija djelujući kao književni freelanceri izvan tih udruga i predstavljajući se u časopisima, od kojih su najznačajniji Meble, Fa-art i Lampa Iskra Boza iz Varšave te Ha!art iz Krakova. Kao najistaknutiji nositelj post-modernističke orijentacije, Fa-art je inspiriran dekonstrukcijom i tekstualizmom, pun je ironije i humora i predstavnik je samosvjesnog poljskog društva. U relaciji s našim ovdje mrtvilom, Fa-art je najbliži ugaslom ARKzinu, Meble Godinama Novim, odnosno Nomadu, a Fa-art i Lampa Iskra Boza Quorumu.

"U svim je navedenim časopisima rad volonterski, a samo od pisanja živi mali broj ljudi. Izdavanje knjiga podupiru država i razne zaklade, a svake se godine pojavljuje stotinu novih, kvalitetnih pisaca," objašnjava Jaroslaw Lipszyc, urednik 'Meblea' i predavač kolegija 'Nova poljska književnost' na studiju Filmske umjetnosti kojeg je osnovao doajen europske kinematografije Andrzej Wajda. „Mnogi su se autori formirali u neovisnoj štampi, pišući s naklonošću prema društvenim problemima, i ističući svoju želju za individualnošću i neovisnošću,“ objašnjava Lipszyc.

Iz tog razloga književna je produkcija djelomice oslobođena ideološkog naslijeđa pa je i fermentacija raznolikih izvanjskih utjecaja, tematika i usmjerenja dulja. O trendovima poljske knjige Konrad Keder, urednik post-modernističkog Fa-Arta, kaže: "Pri tržišnoj promociji novih književnih naslova, društveni se kontekst knjige uvijek čini važnijim od njezinog umjetničkog sadržaja. O tome govori i pojava knjige Poljsko-ruski rat pod crveno-bijelim zastavama Dorote Maslowske, koja je u svoje vrijeme reklamirana kao 'knjiga 19-godišnje debitantice, pisana slengom', pri čemu nitko nije rekao da je tema narkomanija koja je kao 'društveno zlo' nepoćudan sadržaj za reklamiranje."

Često se kaže kako se predstavnici suvremene poljske kulture vide na položaju između njemačke i ruske kulturne scene. Postavlja se pitanje koliko je takva slika uvjetovana nedavnim prekidom političkih veza s Rusijom te s Njemačkom kao kulturnim autoritetom?. Postavimo tu statistiku u odnos prodanih knjiga po glavi stanovnika. Njemačku srednju klasu tradicionalno zanima umjetničko pisanje, te se lijepa književnost prodaje u 200.000 primjeraka, dok je u Poljskoj ta brojka u prosjeku 4.000-5.000 primjeraka.

Sama Olga Tokarczuk, najprevođenija suvremena poljska autorica, kod nas zastupljena prijevodima Dom danji dom noćni, te Pravijek i ostala vremena, koju kod kuće najradije smještaju u košaru magičnog realizma, kaže, „Mislim da Poljaci imaju moćan identitet, jer su uspjeli preživjeti između dviju tako velikih nacija. Taj je identitet trenutno u fazi traženja i definiranja, jer smo dugo vremena bili podijeljeni unutar sebe, na istok i na zapad. Dok je naša katolička povijest isticana u vrijeme komunizma, današnja je politika mnogo otvorenija za poljsko-židovske  odnose. Što se tiče te definicije identiteta, u Engleskoj je izišla jedna recenzija moje knjige u kojoj su napisali da je moje pismo 'vrlo blisko Srednjoj Europi, poput Günthera Grassa'. To je očito značilo nedostatak, ali  za mene je bio kompliment." Tokarczuk je u jako dobrim vezama s Katedrom polonistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Također, po uzoru na Festival europske kratke priče pokrenula je jedan takav festival u Wroclawu.

Priča o suvremenoj poljskoj književnosti bila bi nezaobilazna bez osobe Andrzeja Stasiuka, kako za lokalnu književnu prognozu tako i za nas zbog činjenice što u svojoj izdavačkoj kući Czarne objavljuje naslove hrvatskih autora. Iako je rođen u Varšavi, vlastitim izborom izuzima se s kulturne 'scene' i živi u provinciji na jugu Poljske, baš kao i pokojni Stanis£aw Lem, komunicirajući s 'njom i njima' preko uglednog lista Tygodnik Powszechny iz Krakova. Prva knjiga, zbirka priča Zidovi Hebrona govori o njegovim iskustvima u zatvoru gdje je završio zbog dezertiranja iz vojske. Roman Devet iz 1998. objavila je Fraktura i predstavlja tvrd zalogaj za dugotrajno žvakanje zbog flashbackova nekolicine antijunaka zapetljanih u post-modernističko klupko tranzicijske ulice. Rođeni buntovnik s razlogom nedavno je objavio i novu knjigu Zima za Nakladu MD.

Vid Jeraj

POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.