Interliber je u tijeku, a svoja vrata skoro otvara i 30. Sa(n)jam knjiga. Ovaj je mjesec zaista obilježen književnim sajmovima i samim time raznolikim književnim događanjima! Krajem mjeseca započinje i najveći književni sajam u susjedstvu, u Sloveniji. U Ljubljani se priprema bogat popratni program, druženja s autorima, predstavljanje knjiga, i to sve u središtu s hrvatskim autorima! Pogledajmo kakva se događanja spremaju od 26. studenog do 1. prosinca.
Prvoga dana sajma održat će se radionica povodom 150. godišnjice rođenja Ivane Brlić Mažuranić. Radionicu će voditi stručnjakinje za poticanje čitanja te očuvanje i prenošenje priča, Anita Peti Stantić i Milena Mileva Blažič. Ako planirate prvoga dana posjetiti sajam, bilo bi šteta da ne prisustvujete dodjeli slovenske nagrade Maruša Krese koja se dodjeljuje najboljoj zbirci kratkih priča. Poslije dodjele planiran je i razgovor s nominiranima.
Iako se ne tiče hrvatske književnosti, zanimljivim nam se čini i događanje “Ali bo umetna inteligenca pisala kot Ivan Cankar?” (Hoće li umjetna inteligencija pisati kao Ivan Cankar?) pogotovo s obzirom na vijesti iz Nizozemske o tome kako će izdavači pomoću umjetne inteligencije prevoditi knjige. Događaj je planiran za 27. studenog.
Istoga dana na sajam dolazi i Magdalena Blažević koja će razgovarati o romanu U kasno ljeto, Nada Gašić i Zoran Ferić koji će razgovarati o knjigama Putujuće kazalište i Voda, paučina, Dino Pešut i Ivana Šojat s romanima Tatin sin i Pod zidovima crtam drveće, Marko Pogačar s putopisnom knjigom Latinoamericana. Uz Pogačara nastupat će i njegov prevoditelj, Dušan Šarotar koji će predstavljati knjigu Nikomah poroča.
Na sajmu 30. studenog gostuju Kristian Novak i Marko Gregur koji su vratili kajkavsko narječje u hrvatsku književnost. Istoga dana na sajam dolaze i Monika Herceg i Tea Tulić, a razgovarat će o knjigama Vrijeme prije jezika te Strvinari starog svijeta.
O pojedinim smo knjigama koje će se predstavljati u Ljubljani pisali i na portalu Booksa.
Pišući o romanu U kasno ljeto Dunja Ilić je zaključila: "A da li je U kasno ljeto „antiratna himna“? Svakako da se ovaj roman može tako čitati, ali ja bih rekla da je to pre još jedna himna teškom, ali senzualnom životu u ruralnoj Bosni, još jedna ekstatična svetkovina košmarne patnje, u nekom prostoru između erosa i tanatosa, iz kog naprosto nema izlaza."
O romanu Putujuće kazalište pisao je Vladimir Arsenić koji je naveo sljedeće: "Zoran Ferić kao pripovedač ni Zoran Ferić kao autor ne moraju da brinu za sopstveni narativ, dapače. Radi se o romanu koji će biti rado čitan i još će se rađe o njemu raspravljati."
Ivan Tomašić pisao je o romanu Tatin sin: "Tatin sin Dine Pešuta, nagrađivanog mladog dramskog autora, drugi je njegov roman, nakon Poderanih koljena koja su izašla 2018. (oba u izdanju Frakture). Pešut u novom romanu nastavlja, uz osvježenu motiviku, priču underdog gej milenijalca s kulturno-književnim aspiracijama."
Tomislav Augustinčić je za pjesničku zbirku Vrijeme prije jezika naveo sljedeće: "Unatoč prijepornim mjestima organizacije same strukture zbirke, pjesme u robusnom Vremenu prije jezika su dobar primjer i možda ne novi trenutak u pjesništvu Monike Herceg, koliko razotkrivene nijanse u njezinom već ranije ustanovljenom pjesničkom glasu, rafiniranom za nove, iznijansirane preokupacije u kojima autorica samu sebe razotkriva i otvara pred čitateljima."
O knjizi Strvinari starog svijeta pisala je Petra Amalia Bachmann, koja svoju kritiku zaključuje ovako: "Tea Tulić vrlo se suptilno, ali hrabro suočava s teškim temama kao što su smrt, gubitak, obitelj, identitet i apsurdnost postojanja. Njezino pisanje karakterizira izuzetno autentičan pripovjedno-poetski glas, a fragmentarna struktura djela odražava unutrašnji svijet protagonista i uspješno prenosi složenosti ljudskoga iskustva."
Čitav program događanja možete pronaći na poveznici.
Idealan povod za izlet do Ljubljane, zar ne?
Izvor: Slovenski knjižni sejem.
Booksina delegacija, pod mudrim vodstvom Ane od Officea, posjetila je 40. Inteliber i prošla mnoge Scile i Haribde.
