Opsežni planovi naših izdavača za ovogodišnji Interliber su se isplatili. U studenom je izašlo dosta dobrih knjiga i naši književni apetiti, pred kojima su duge zimske noći, tijekom mjeseca su malo pomalo rasli.
Kako bismo se dobro organizirali, zavirili smo u knjižare i prema pažljivo složenim parametrima (zagarantiran čitateljski užitak, nepredvidljiva igra s neobičnim temama i protagonistima, s krajnjom posvećenošću složena rečenica različite duljine...) odabrali primjere strane i domaće proze za kojima vrijedi posegnuti.
Iz Hena coma smo odabrali knjigu koju lajkamo, Čudesa Elene Medel koju ćemo čitati u prijevodu Ele Varošanec Krsnik.
U Čudesima, autoričinom debitantskom romanu, pratimo politički i poetički nabijeno štivo o ženama španjolske radničke klase. Maríjin život određen je političkim kretanjima sedamdesetih godina; Francova diktatura upravo je završila, u tijeku su previranja, a María, tada čistačica, osniva žensku udrugu. Alicijin život niz je nesretnih slučajeva i loših odabira na pragu novog tisućljeća; prodaje čokoladice na kolodvoru kraj zahoda i svakoga se jutra budi iz iste noćne more. Iako desetljećima udaljene, žene su povezane svakodnevnom borbom za život dostojan čovjeka, s vječnim dvojbama: što da su rođene u drugo vrijeme, u drugoj obitelji, s drugim šansama? Dobar uzlet za nastavak našeg pregleda!
Budući da poštujemo prethodnu premisu, ne mislimo samo na romane, već ćemo preporučiti i prvi put na hrvatski prevedene priče E. M. Forstera koje su u zbirci Stroj se gasi i druge priče u izdanju Malih zvona i u prijevodu Gorana Čolakhodžića.
Poznavatelji lika i djela ovog engleskog pisca, esejista, književnog i društvenog kritičara, prepoznat će teme i motive kojima je autor bio zaokupljen i u slavnim romanima (Soba s pogledom, Howards End, Put do Indije). Pritom će čitatelji imati mogućnost upoznati ovog autora u jednom novom svjetlu, onome fantastične književnosti, pogotovo u naslovnoj priči Stroj se gasi koja se najviše približava žanru znanstvene fantastike.
Kad smo već kod novih pojava i poznatih autora, ne možemo zaobići Brod za Issu Roberta Perišića, u Sandorfovu izdanju.
Roman je najavljen kao ekološko-historijski (pri čemu Perišić nema puno prethodnika, ne samo u hrvatskoj književnosti), u njemu se sreću povijest i priroda, kreće se kroz milenije i reinkarnira mit o Issi, prvom gradu na Jadranu. Kako je to moglo izgledati onda kad je Jadran bio sjeverno more, na rubu svijeta? Tko su bili Liburni, čije je nebo bilo žensko? Je li čovjek pripitomio ovcu ili je to, u stvari, učinio pas? Kako je na Jadran u istom brodu, zajedno s pismenošću i urbanizmom, došla mačka? Je li magarac, vječno bez prava, prvi radnik? Jedva čekamo zaploviti i ispisati odgovore, pogotovo ako se sjetimo koliko smo uživali u Području bez signala.
Nakon romana, red je da se malo zaustavimo i u luci s kratkim pričama kod Naklade OceanMore, i za to je baš prigodna Gracija od čempresa Želimira Periša.
Ove priče protežu se od srednjeg vijeka do postapokaliptičnog futura, preskačući sadašnjost, i opisuju se kao neodoljiva i duhovita žanrovska mutacija bajke, na kojoj groteska tako lijepo raste, i satire koja im daje težinu, vezu sa suvremenošću, kritičnost, čak angažiranost. Različiti pripovjedači(ce), koji se uglavnom ne libe komentarima pokazati svoju prisutnost u tekstu, progovorit će o svijetu u kojem korumpirani i kvarni svjetovni i duhovni vođe manipuliraju i eksploatiraju druge, slabije, sve s agendom deus vult, posebice žene. Podsjetimo, o njegovom romanu Mladenka kostonoga, za koji je odnio tportalovu nagradu, pisao je Booksin kritičar Vladimir Arsenić. S obzirom na visoke ocjene za roman, veselimo se i ovim pričama!
Što kažete, tako vam je dobro s kratkim pričama? Evo onda preporuke za još jednu - Naša soba Marijane Radmilović u izdanju Frakture.
Za nas izvana, te su sobe otvorene, jer u njima vidimo i prepoznajemo vlastite majke, kćeri i bake, prijateljice, supruge i sestre. Junakinjama Marijane Radmilović, naprotiv, zidovi što ih okružuju visoki su i teški, baš kao i ograničenja na koja nailaze u patrijarhalnom svijetu. Koliko su se životi i iskustva žena promijenili od objavljivanja glasovitog eseja Vlastita soba Virginije Woolf, otkrit ćemo u knjizi. Autoricu inače znamo kao pjesnikinju, a svoju kvalitetu potvrdila je ulaskom u finale nagrade Ivan Goran Kovačić. O čemu je sve u Booksi, ali preko Zooma, razgovarala sa Sanjom Baković, provjerite ovdje.
I dok nam pod tipovnicom izmiču posljednji retci ovog teksta, na brzinu ćemo skrenuti pozornost i na novo izdanje romana Samo strast Annie Ernaux, a iz tiska je svježe pristigla i ambiciozna Urania Luke Bekavca. Tko zna, možda nas i prosinac iznenadi s kakvim dobrim štivom, pa da zaključimo i ovu književnu godinu kako treba - sa stilom!
