Ovogodišnja Nagrada Europske unije za književnost (EUPL) pripala je Italiji. Laureatkinjom za 2025. godinu proglašena je Nicoletta Verna za svoj roman I Giorni di Vetro (The Days of Glass), dok su posebne pohvale dodijeljene belgijskom autoru Philippeu Marczewskom i irskoj spisateljici Sheili Armstrong.
Nicoletta Verna, rodom iz Romagne, danas živi u Firenci i radi kao urednica beletristike u izdavačkoj kući Giunti. Uz bogatu uredničku karijeru, predavala je komunikacijske znanosti na brojnim talijanskim sveučilištima. Njezin književni put započeo je uspješno, autoričin debitantski roman Il valore affettivo osvojio je više nagrada, a I Giorni di Vetro prethodno je nagrađen i prestižnom talijanskom nagradom Premio Manzoni za najbolji povijesni roman.
U središtu nagrađenog romana nalazi se Redenta koja "je rođena 1924. godine i njezina je lokalna zajednica smatra nesretnom. Unatoč pesimizmu u gradu, Redenta preživi dječju paralizu, dok je senator Matteotti pronađen mrtav, što označava početak fašističkog režima. Njezin život prolazi kroz razdoblja radikalnog nasilja, usred fašizma, rata i muške dominacije. Redentino djetinjstvo obilježeno je obećanjem braka s njezinim voljenim prijateljem Brunom, koji tajanstveno nestaje. Nakon toga, za mladenku je odabire hijerarh Vetro, koji nad njom provodi nezamisliv sadizam. Redentin se život isprepliće s onim Iris, buntovnice iz legendarne skupine komandanta Diaza, koja razotkriva skrivene tajne".
Žiri sastavljen od sedam europskih književnih stručnjaka izabrao je pobjednicu među 13 nominiranih autora iz različitih zemalja. Posebne pohvale ove su godine otišle Marczewskom za roman Quand Cécile (When Cécile) i Armstrong za Falling Animals.
Povjerenik Europske komisije Glenn Micallef istaknuo je važnost nagrade u promoviranju europskih talenata i vrijednosti, dok su predstavnici nakladničkih i knjižarskih udruga, Sonia Draga i Fabian Pagmaan, naglasili ulogu EUPL-a u povezivanju kultura i poticanju čitateljskog pluralizma. Nagrada tako ne samo da prepoznaje književnu izvrsnost, već i otvara vrata novim glasovima koji nadilaze nacionalne granice i dopiru do šire europske publike.
Izvor: EU Prize for Literature
Martin Amis u svom romanu premješta fokus na počinitelje zločina i njihovu svakodnevicu koju od tvornica smrti dijeli tek ograda te nas uvlači u svijest onih koji su se pretvorili u masovne ubojice.
Thomas de Quincey još 1827. objavio je domišljat i vrlo provokativan esej u kojemu se ruga društvu koje s takvim žarom prati novinske napise o grozomornim zločinima, te poslije unedogled raspravlja o svakom detalju.
