Piše: F. B.

Carstvo eponima ili čišćenje Augijevih štala

Foto: Egisto Sani.

Petak
22.03.2024.

Nedavno je predsjednik RH, Zoran Milanović, najavljujući svoj pohod na premijersku poziciju, spomenuo čišćenje Augijevih štala i, jasno, nemali broj naših sugrađana zapitao se – tko je, zapravo, bio taj tip Augij(a) - (u Eponimskom leksikonu Dubravka Mršića navodi se kao Augij/Augijeve štale, dočim u Hrvatskoj enciklopediji imamo Augije/Augijine štale) - i do koje mjere su njegove štale morale biti zapuštene da bi, evo, završile u leksikonu eponima?

Da, ali što su uopće eponimi? Prvo – eponimi su jedna od omiljenih razbibriga u Booksi, drugo – eponim je, najjednostavnije rečeno, ona, onaj ili ono po čemu je nešto nazvano, i treće – eponima ima masu više nego što prosječno čeljade misli, koristimo ih svi, pa čak i kada ne znamo da ih koristimo. Primjerice – levisice, sendvič, huligan, satira – sve eponim do eponima.

Enivej, vratimo se čišćenju Augijevih štala, pojmu koji označava strašno prljavo, zmazano, zapušteno mjesto, ali i sredinu koju je nužno očistiti od različitih oblika korupcije. Sam izraz nastao je po grčkom mitu o štalama izvjesnog prijana Augija koje su bile takav krš i toliko prljave da to živ čovjek nije mogao dovesti u red, naročito ne uobičajenim postupcima čišćenja. Ne možemo ovdje dovoljno naglasiti koliko su te štale bile prljave, a jesu, bile su u grozomornom stanju i to je bio baš veliki problem, ne samo za Augija, već i za, nagađamo, njegove susjede i sugrađane.

Ovdje na scenu stupa mikenski kralj Euristej, ne znate ga vi, i domisli se jadu. Pozove Herakla, jednog od top-junaka grčkih mitova – za njega ste morali čuti, koji je po Zeusovom nalogu bio u službi kod rečenog Euristeja. I kaže njemu kralj, izda mu befel da se Augijeve štale moraju očistiti i šlus! Bila je to nezamislivo teška zadaća, no Heraklo je bio silno motiviran, jer na putu do slobode pred njim je bilo ukupno dvanaest teških zadaća. Nemamo sad vremena razglabati o preostalih jedanaest i stoga se koncentrirajmo na zadaću čišćenja Augijevih božesačuvajisakloni štala koja je bila možda i najteža od svih.

Heraklo je, naravno, znao za Augijeve štale prema kojima su i jakuševačka brda smeća ugodan cvjetni vrt, ali ih nije vidio izbliza. I ode on kod Augija, domaćin ga otprati do zloglasnih štala i Heraklo ne mogaše vjerovati svojim očima. Pa, bokte,  Augijo, pita ga u posvemašnjem šoku i nevjerici, kako si mogao dozvoliti da se štale baš ovoliko zaprljaju. To je bilo pitanje na mjestu, no Augij(a) nije imao volje ulaziti u detalje. Ne sjedaj mi na muku, otpili on Herakla, nego vidi možeš li to dovesti u red.

I dalje u nevjerici gledajući onaj horor od štala, u Heraklu se probudi poduzetnički duh i istog trenutka zatraži od Augija deset posto stoke u slučaju da uspije dovesti u red taj neprispodobivi kaos. Domaćin je pristao, ako se štale očiste – Heraklo će dobiti 300 od ukupno 3000 goveda. Ali kako očistiti ovaj pakao, zapita se junak, jer to, vidjelo se iz aviona, ne bi mogle ni dvije legije čistača srediti, ni da cijelu godinu čiste.

Dok je Heraklo razmišljao što poduzeti, Augij(a) je otišao u grad na kavu, sjeo na terasu i potišteno uzdisao ondje. Ne muče ga toliko štale, već onih tri stotine goveda koje će morati prepustiti Heraklu kada i ako ovaj obavi posao. Nije šala tolika grla dati. Morao je biti tvrdokorniji u pregovorima. Izjada se tako konobaru, a ovaj će uz grohot – E, moj kume, pa tebe je Heraklo pošteno namagarčio. Čišćenje tvojih stravično prljavih štala samo je jedan od dvanaest zadataka koje on mora obaviti u zamjenu za slobodu, dakle, sve je dogovoreno, a ti ga ekstra plaćaš s tri stotine goveda. Augij(a) nije imao pojma o tom dealu i nemalo se rasrdi.

Za to vrijeme Heraklo se domisli jadu, istjera prvo onih tri tisuće goveda na livadu, prokopa kanale od obližnjih rijeka i silnu vodu preusmjeri tako da proteče kroz Augijeve štale i sa sobom odnese nečist. I ovdje tek, na ovom mjestu, možda je moguće zamisliti razmjere prljavštine Augijevih štala. Bijahu toliko prljave da su ih samo rijeke mogle pročistiti – drugo ništa. Cijeli dan rijeke su šibale kroz Augijeve štale i predvečer, kad sve zablista, Heraklo vrati goveda natrag. Augij(a) je bio presretan, jer nitko više neće pričati o njegovim prljavim štalama, ali svejedno nije imao namjeru držati se pogodbe. To je bila tvoja zadaća, druškane, i dio pogodbe s kraljem, kako te nije sram tražiti dvostruku korist.

Je li tako? Tako je. Augiju bi bilo pametnije da se držao dogovora, ali nije, i kad se Heraklo napokon domogao slobode ispunivši sve zadaće, jedna od prvih stvari bila mu je da okupi veliku vojsku, vrati se u Elidu (btw. čini se da je Augij(a) bio kralj Elide - svašta, takve hartave štale, a kralj), osvoji je i ubije škrtog vlasnika nekoć najprljavijih štala na svijetu.

Pozadine mnogih eponima, ne samo onih koje su povezane s grčkim mitovima, jednako su nevesele i jezive. Uzmite samo ime glasovita koktela Bloody Mary i priču o engleskoj kraljici Mariji I. koja je nadimak Bloody dobila zahvaljujući iskazanoj okrutnosti u obračunu s protestantima.

I u bogatoj povijesti Bookse izrodilo se nekoliko eponima, a najpoznatiji je Parkić Nadstojnika Lucijana, te Lucijanov paradoks ili lucijanština - u borbi za mjesto Nadstojnika književnog kluba Booksa kandidat Lucian pridobio je glasače otvoreno rogoboreći protiv književnosti. Bila je to dotad neviđena, ali uspješna strategija koju i dan-danas mnogi primjenjuju.

Spomenimo se na koncu Georga Orwella, Franza Kafke i Marcela Prousta zahvaljujući kojima imamo pridjeve orvelovski, kafkijanski, proustovski. Sve go eponim do eponima.

 

F.B., 22. ožujka 2024., Zagreb

Možda će vas zanimati
Pisma Pukovniku
14.06.2024.

Je li čitanje dosadno!?

Odlučili smo dignuti glas i još jednom pojasniti što se točno događa s našim mozgom u trenutku kada otvorimo knjigu i kako ga nagnati na budnost i aktivnu suradnju.

Piše: F. B.

Pisma Pukovniku
03.05.2024.

Književnost u eurovizijskom formatu!?

Zamislite sad da književnost nekako uguramo u jedan takav Eurosong format! Kladim se da bi za par godina svi živi čitali i to bi preraslo u novi nacionalni problem!

Piše: F. B.

Pisma Pukovniku
19.04.2024.

O čemu, dakle, pisati?

Ostaje pitanje o čemu će zanatski dobro potkovani literati pisati, za kojim temama će posegnuti i hoće li njima samima usred posla dozlogrditi ono o čemu pišu i na što su potrošili nekoliko tjedana, mjeseci ili čak – godina?

Piše: F. B.

Pisma Pukovniku
05.04.2024.

Nije sve amazing, surprising i breathtaking... ili?

Umjesto pretjeranog granatiranja korica hvalospjevnim ficlekima, štiklecima i blurbekima, predlažemo nešto malo drugačije.

Piše: F. B.

Pisma Pukovniku
08.03.2024.

Promišljanja redara Damjana koncem zime 2024.

Kako je bilo nekad, kako uvijek pogrešno zamišljamo budućnost i odlike pravog književnog djela.

Piše: F. B.

Pisma Pukovniku
16.02.2024.

Postvalentinovski realizam i ljubavni roman

Ima  onih koji će reći kako je ljubav najobičnija marketinška izmišljotina, a Booksin Odjel za pretjerane osjećaje (BOZAPO) ostaje suzdržan.

Piše: F. B.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu