Page arrow
Web banner 3Banner mobile 3

Najbolje od pročitanog u 2023. godini!

Large untitled design  24
Petak
29.12.2023.

Na kraju svake godine na portalu Booksa.hr tradicionalno sastavljamo popis najboljih knjiga, knjiga koje su je obilježile i po kojima ćemo pamtiti godinu na izmaku. I ovoga puta pitali smo naše kritičarke i suradnike da nam izdvoje par svojih književnih favorita i knjiga koje će ih podsjećati na godinu iza nas, a rezultat je pozamašan popis od čak 48 knjiga! Jedini je uvjet da je knjiga pročitana u ovoj godini, a sve drugo – jezik, godina izdanja, izdavač, itd. – palo je u drugi plan. Dakle, budući da nema uvjeta, uputa i ograničenja, popis koji slijedi doista je vlastito najbolje od najboljega iz 2023. godine! 

Da krenemo, abecednim redom...

Vladimir Arsenić

Desilo se da su najbolje knjige 2023. godine stigle tek negde pri njenom završetku.

Marko Pogačar, Ponoćni glagoli, V.B.Z., 2023.

Svaka Pogačareva knjiga je preporuka za sebe i po sebi, unapred dato obećanje. Tako je i ovog puta. Ponoćni glagoli su, ako ih je porediti s Knjigom praznika koja je zahtevala intenzivno čitalačko saučestvovanje, neuporedivo smirenija knjiga, referentnija. I, ono što posebno raduje, intimnija. Kao da postoji jasan doticaj s detinjstvom, s naivnošću, s dadom. Sasvim drugačija od onoga što smo od Pogačara navikli, ova zbirka svedoči o tome da je moguće menjati se u okviru istosti, biti svoj na drugačiji način. Valjda je slušajući buku svojih imitatora koji su se namnožili u poslednjih petnaestak godina, Marko Pogačar odlučio da skrene u nešto sasvim drugačije. I eto ga, na uvek-već neistraženom terenu, mapira prostor, udara kote, određuje razdajine i izohipse. Dok ga stignemo, on će već nekamo pobeći, otkrivajući nam mesta za nove susrete.

Srđan Srdić, Autoskecija, Partizanska knjiga, 2023.

Možda je licemerno govoriti o knjizi u čijem sam dolaženju na svet minimalno učestvovao, ipak radi se o toliko važnom tekstu da ga je zaista sramota preskočiti. Autosekcija je apsolutni must read za sve književne sladokusce jer ima najmanje dve retke osobine: duhovita je i nežna. Najčešće te dve stvari ne idu zajedno, ali Srdiću je uspelo da se podsmehne sebi kao piscu i čitaocu, da u tekst uvuče osobe iz neposrednog okruženja darujući im književni život, da podseti na najslavnije dane postmoderne pri susretu s jednim od svojih omiljenih likova, momku koji radi na benzinskoj stanici i koji nosi krajnje intrigantno ime Srđan Srdić. To je humorna strana, a s one nežne Autosekcija je posveta jednom od najvažnijih autora kraja dvadesetog i početka dvadeset prvog veka ne samo u Srbiji nego i u regionu, nedavno preminulom Davidu Albahariju. Koristeći Albaharijev modus operandi, podražavajući njegov stil i govoreći s ljubavlju i poštovanjem o starijem kolegi, Srdić je ispisao možda najlepše oproštajno pismo s velikim piscem koji je, koliko god to ljudi znali ili ne, zapravo bio humoru veoma sklon.

Enver Krivac. Osamotne okolnosti, V.B.Z., 2023.

Četiri epizode grafičko literarnog magazina koji piše crta i uređuje multitalentovani umetnik Enver Krivac najpre su prelep artefakt, knjiga dostojna svake biblioteke. Ipak, ono što je važnije jeste apsolutna saglasnost crteža i teksta, odnosno narativnosti iskazane u simbiozi ova dva medija. S jedne strane imamo montipajtonovski humor zasnovan na paradoksu, satiri, ironiji i sarkazmu, a s druge imamo gust krambovski crtež koji se u potpunosti odgovara tekstu. Ono što je karakteristično za Osamotne okolnosti jeste i montaža fotografija koje zajedno s već pomenutim elementima povremeno grade foto-romane žanr koji svojim naizgled krivim srastanjem zapravo doprinosi kolažnom, magazinskom osećaju koji knjiga ima. Kao što se i iz naslova vidi, magazin nastaje u potpunosti radom svog autora, to su njegove osamotne okolnosti koje ne zahtevaju one olakotne, štaviše nastaju bez i unatoč njima. Radi se o knjizi koju bi trebalo posedovati i iščitavati.

 

Petra Amalia Bachmann

Tijan Sila, Radio Sarajevo, Hanser Berlin, 2023.

Rat u Bosni i Hercegovini postavlja živote svih likova ovoga romana naglavačke, a dječji je protagonist najednom primoran odrasti. Preokret okolnosti, preobrazba ljudskih vrijednosti te gubitak osjećaja okrilja i zaštite obilježja su surove stvarnosti rata. Sila vrlo opipljivo dočarava situaciju u okupiranome Sarajevu gdje borba za opstanak učini da dijete odjednom zaboravi plakati, a istodobno, kao jedina mu veza s vanjskim svijetom služi radio, čije različite frekvencije kao da određuju tekst u svoj njegovoj fragmentiranosti i usmjerenosti na dojmove. Fokus romana postavljen je na sȃmo iskustvo rata te njime uzrokovan nastanak posttraumatskih psihičkih stanja. Jezik teksta je direktan, grub i neiskrivljen.

Aleš Šteger, Neverend, Beletrina, 2017.

Šteger u svome proznom hibridu obrađuje temu rata, fokusirajući se na spisateljicu koja, uslijed krize, započinje voditi radionicu kreativnoga pisanja u zatvoru. Djelo je kolaž njezinih dnevničkih zapisa, sanjarenja, filozofskih razmišljanja i fragmenata njezinoga romana u nastajanju, ali i pripovjedaka čiji su autori razni zatvorenici. Uz rat, u fokusu su smrt i krivnja, a lik spisateljice je pomalo kafkijanski. Tekst prati njezinu unutarnju borbu, nepomičnost i opsesiju smrću i mrtvim životinjama, ali i borbu s okolinom. Šteger, dosljedan svojemu stilu, isprepliće fikciju i stvarnost kritički promatrajući suvremeno društvo i pojedinca. Jezik kojega autor koristi je istodobno jednostavan i poetski, a stilom suptilno manipulira prilagođavajući ga dramatičnosti scena.

Julia Franck, Svjetovima daleko, Fraktura 2023., prijevod Latica Bilopavlović Vuković

Roman s autobiografskim elementima Julije Franck pripovijeda o životu između Istočnoga i Zapadnoga Berlina. Autorica precizno portretira život između svjetova markiran izazovima egzistencije u podijeljenome Berlinu. Tematizira odrastanje, bijeg iz DDR-a, obiteljske izazove i prvu ljubav. Vrlo vješto isprepliće intimne priče s događajima iz njemačke povijesti u mozaiku od dnevničkih zapisa, sjećanja i fikcije. Njezin kolažni pristup pisanju pruža čitateljima jedinstvenu perspektivu na njezinu prošlost obilježenu značajnim povijesnim prekretnicama i društvenim kontekstom. Lak, prirodan i živahan roman, bez bilokakve patetike i ironije.

 

Lucija Butković

Luka Ostojić, Tišina u osinjaku, Fraktura, 2023.

Tišina u osinjaku Luka Ostojića je svijet iščašene stvarnosti, naelektriziran zebnjom i natopljen kvalitetnim crnim humorom. U debitantskoj zbirci priča novinara, urednika i književnog kritičara očekujte neočekivano – sumnjive DJ-jeve, bebu sa sindromom rapidnog odrastanja i Gorana Bogdana s vječitom erekcijom. Pripovjedne putanje Tišine u osinjaku su nepredvidive, bizarne i beskrajno zabavne, a njihovi junaci tipovi koje srećemo na cesti, ali i lica koja se u svijest urezuju poput lica kultnih filmskih junaka. Pišući, davno, o filmu Fargo naišla sam na termin „egzotične svakodnevice“, koji mi se čini kao „točka na i“ opisa ove sjajne zbirke. 

Selma Asotić, Reci vatra, Raštan izdavaštvo, 2022.

Zbirka poezije Selme Asotić Reci vatra naslovom najavljuje veličanstveni univerzum izgrađen u 37 pjesničkih i proznih uradaka. Prevoditeljica i osnivačica časopisa za feminističku teoriju i umjetnost BONA o temama seksualnosti, rata i smrti piše pomirenim, prigušenim glasom, glasom „pod vodom“. Svjesna vatre koja će na kraju progutati sve, junakinja zbirke već stoji u toj vatri i iz nje, kao jedino neuništivo, donosi riječi. Reci vatra je katalog sjećanja – na jedan savršen dan s ocem, na „prvi put“ sa ženom, na daidžu, ratnog junaka – ali i proročanstvo kako nema nikakve božanske tajne / ništa u središtu svijeta / osim ruku, neumornih / u traženju. Moćna i stvarna, zbirka koja će ostati.

 

Saša Ćirić

Rumunjski i bugarski autori i autorice

Izdvojio bih najpre knjige sa dve scene koje se slabo poznaju, sa rumunske i bugarske. Pored knjige priča, koja je svojevrsni ciklus novela, Julijana Ćokana Pre no umre Brežnjev (Službeni glasnik, prevod Miljurko Vukadinović), izdvojio bih knjige Tatjane Cibuleak Staklena bašta (Heliks, prevod Simona Popov) i Leto kad je mama imala zelene oči (Dokaz, prevod Đura Miočinović). Ćokan i Cibuleak su moldavski autori, s tim da Cibuleak živi u Parizu. Cibuleak je za mene malo autorsko otkriće. Sa novinarskim backgroundom, naturalističkom poetikom, ali i bitno različitim stilom u oba romana, u Staklenoj bašti iz ugla usvojene devojčice koja skuplja stare boce približava život na socijalnoj margini, dočaravajući rumunsko-ruske odnose u sovjetskoj Moldaviji, dok je u Letu u fokusu razorena porodica i poslednje leto sa terminalno obolelom majkom o kojem izveštava sin, školski delinkvent koji će postati slikar.

Tu bih usput pomenuo izuzetnu knjigu priča Sanjao sam za tebe Đerđa Špira, mađarskog proznog i dramskog pisca, profesora i poliglote, u prevodu Marka Čudića i izdanju Partizanske knjige.

Od bugarskih autora, međunarodno je najpoznatiji Georgi Gospodinov, koji je objavio jedan od svojih najboljih romana do sada, Vremensko sklonište (Geopoetika, prevod Jasmine Jovanović), za koji je dobio nagradu internacionalni Buker. Ali, moj izbor su dve bugarske autorke: Kapka Kasabova, koja od 1990-ih živi u Škotskoj i piše na engleskom, sa delom Granica – putovanje na kraj Evrope (Geopoetika, prevod Marije Joanne Stojadinović). To je prvi deo trilogije, za sada jedini preveden. Predstavlja kombinaciju putopisa, ličnih sećanja, etnoloških zapisa i doku-podsećanja na turbulentnu prošlost i međuetničke odnose u oblasti Strandža, na tromeđi Bugarske, Turske i Grčke. Druga autorka koju preporučujem je Jana Bukova i njen roman Putovanje u pravcu senke (Blum izdavaštvo, prevod Jasmine Jovanović). To je pseudoistorijska metafikcija koja priziva različite postupke i poetike, realističke, parodijske i fantastične, na način koji delimično priziva Borhesa i Milorada Pavića, ali ostajući autonoman, različit i od novijeg sličnog dela postmoderne persiflaže, miksa žanrova i parade pripovednih stilova, mislim na veoma uspeli roman Mladenka Kostonoga Želimira Periša.

Domaće ili postjugoslavenske preporuke

Od domaćih ili postjugoslovenskih autorki i autora izdvojio bih romane dvojice bh autora Ivan Lovrenovića U sjeni fantoma (Službeni glasnik) i Adnana Repeše Godina bez proljeća (Laguna). Lovrenović kao i u prethodnoj knjizi Nestali u stoljeću ispituje odnos sina prema nestalom ocu i njegovoj potencijalnoj odgovornosti u Drugom svetskom ratu, evocirajući sinovljev/vlastiti život pod balastom očeve pripadnosti poraženoj kvislinškoj vojsci. Repeša, za razliku od prethodnog romana Svojta, sažeto i funkcionalno iznova raspliće traumu odrastanja u ratu kroz fragmentarne epizoda.

Istakao bih i dve izuzetne pesničke knjige, trodecenijskog severnoameričkog egzilanta i filmologa Nenada Jovanovića Kain i Abot, Avelj i Kostelo (Arhipelag) i prevodioca i poliglote, refleksivnog pesnika Dinka Telećana Knjiga posjeta (Sandorf). Jovanović je poklonik montaže atrakacije u stihu, baštineći ceo spektar od nadrealističkih do eruditskih impulsa, duhovitih asocijacija i nepredvidljivih obrta, slika i jezičkih spojeva. Telećanove pesme u prozi nalik antičkoj poeziji opisuju širok krug interesovanja od minerala i biljaka do mitskih i astroloških tema, čineći pesniki tekst misaono relevantnim a formalno inovativnim.

 

Dunja Ilić

Andrea Sedláčková, Skoro besmrtna ljubav (Téměř nesmrtelná láska), Prostor, 2021. 

Priča o Čehinji srednjih godina koja živi u Parizu, ali se vraća u Prag kako bi napisala scenario za film o Milanu Kunderi. Tu upoznaje Tomaša, muškarca koji će joj potpuno promeniti život, samo da bi se ubrzo ispostavilo da je u pitanju patološki lažov i narcis. Roman prati junakinju dok odbija da veruje dokazima, prvo psihološkim a potom i veoma konkretnim, da je muškarac u kog je zaljubljena vara, a psihološki prikaz i nje i njega suvo je zlato. Usput čitamo scene iz života Milana Kundere, pisca možda genijalnog, ali diskutabilnog moralnog karaktera, s čijim se opusom radnja ovog romana u stvari poigrava. Jako zanimljivo, dinamično, s blagim, rasterećujućim humorom.   

Emma Cline, Gošća (The Guest), Random House, 2023.

Booker material, samo kada bi žiri prepoznao kao relevantnu temu „potrebu“ žene da se stalno nekom prodaje, čak i kada joj to niko eksplicitno ne traži. Roman je neprijatan i jedva sam čekala da ga završim, a ujedno ne možete da ga ispustite iz ruke iako vas neprestano truje nekakvom strašnom hladnoćom. Podseća me na Kucijev Život i vremena Majkla K jer ima pikarsku formu – junakinja treba da pregura nekoliko dana bez smeštaja i novca, i dok to pokušava, sreće niz likova iz različitih društvenih slojeva, likova koje će opljačkati, iskoristiti, povrediti. Ona sama je žena bez svojstava, prazan označitelj, spremna da zauzme bilo koje mesto koje je u značenjskom nizu upražnjeno. Genijalno.

Marinko Koščec, Wonderland, V.B.Z., 2003.

Knjiga je originalno objavljena pre 20 godina, ja sam je nabavila preko Kupinda pre otprilike 5, ali pročitala sam je tek sada, i bio je to dobar izbor za zimsko sivilo i lomatanje po jedva funkcionalnom prevozu, kroz gradsku prljavštinu i smog. Ni ovaj roman nije naročito prijatan, a u njemu nema ni puno uzbudljivih dešavanja, ali pripovedačeva/junakova cinična i duhovita zapažanja i najobičnije pojave čine uzbudljivim. Sve je ovde u pripovedanju, a rezultat je ozbiljan presek (post)tranzicionog društva i države, još uvek, rekla bih, relevantan. Ima li još onih koji ga nisu čitali, eno romana na Besplatnim Elektroničkim Knjigama.

 

Sara Kopeczky

Kao spisateljicu, urednicu i voditeljicu radionica kreativnog pisanja, uvijek me oduševljava kad pronađem nove knjige o kreativnosti i pisanju. Fascinira me način na koji kreativci iz različitih branši pristupaju stvaranju svojih djela, i vjerujem da se od svakog od njih može nešto naučiti. To vrijedi za publicistiku, ali i za beletristiku slične tematike. Slijede moji ovogodišnji favoriti.

Rick Rubin, Kreativni čin: način postojanja, Planetopija, 2023., prijevod Jasna Mati

Ovu knjigu poklonila mi je majka, profesionalna glazbenica koja dijeli moju strast prema svemu vezanome uz kreativnost. „Nećeš je moći brzo pročitati“, rekla mi je, i bila je u pravu: ne (samo) zbog toga što se radi o knjizi od nekih četiristotinjak stranica, ovo je jedna od onih knjiga koje se čitaju polako, razmišljajući o svakoj rečenici. Rick Rubin, poznati glazbeni producent i dobitnik čak devet nagrada Grammy, napisao je knjigu na temelju vlastitog iskustva u kreativnoj branši. Ono što je presudno za umjetnike, smatrao je, nije određeni ritual ni pravilo koje moramo slijediti, već način bivanja, odnosno povezanost sa svijetom koja nas čini otvorenima za nove ideje. Rubin u ovoj knjizi dotiče brojne teme vezane uz kreativnost, od toga odakle ona potječe, kako je pretvoriti u umjetničko djelo i zašto je eksperimentiranje važan dio stvaralačkog procesa.

Colum McCann, Pisma mladom piscu, Fraktura, 2022., prijevod Tomislav Kuzmanović

Nitko nas ne može naučiti pisati, napisao je Colum McCann, nagrađivani autor bestselera i profesor kreativnog pisanja, ali svejedno nam je dao knjigu punu savjeta kako olakšati borbu s kojom se većina pisaca u nekom trenutku susreće, a to je borba s praznom stranicom. Na ovu knjigu naišla sam slučajno, ali čim sam je ugledala, znala sam da je moram pročitati, a u međuvremenu sam je preporučila svim mladim piscima koji su me htjeli slušati. Nije vrijedna samo zbog praktičnih savjeta, već i zbog toga što je zbilja sjajno napisana, puna humora, bez okolišanja i mistificiranja spisateljskog zanata. McCann zaista naziva stvari pravim imenom, bez uljepšavanja. Tijekom čitanja, zapisivala sam brojne citate, a jedan koji bih izdvojila, primjenjiv i na život i na pisanje, jest: „Empatija je teška. Empatija te može razbiti. Ako onamo zađeš, možda ćeš se promijeniti. Pripremi se: proglasit će te sentimentalnim. Ali zapravo su cinici sentimentalni. Žive u oblaku vlastite ograničene nostalgije. U njima nema ni jedne niti mišićnog tkiva. Ostaju na mjestu. Imaju jednu jedinu ideju i ona ne vodi ničemu. Upamti, jedna priča ne čini svijet, svijet je mnogo veći. U drugima nalazimo živu sliku samih sebe. I zato pusti cinike. Nadiđi ih vlastitim cinizmom. Zakorači u ono drugo mjesto. Vjeruj da je tvoja priča veća od tebe.”

Richard Flanagan, Prvo lice, Fraktura, 2019., prijevod Patricija Horvat

Romani u kojima su protagonisti pisci oduvijek su imali posebno mjesto u mom srcu. I dok su prethodne knjige s ovog popisa objavljene ove ili prethodne godine, ova je izašla još godinu prije, ali nije zbog toga ništa manje aktualna. Prvo lice preporučila mi je kolegica po peru, Ružica Gašperov, koja već više od desetljeća ima najbolje odgovore na moje pitanje „što ću sad čitati?“ Flanagan, inače dobitnik Bookerove nagrade, radnju knjige navodno je zasnovao na epizodi iz vlastitog života. Kif Kehlmann, mladi pisac u onakvim financijskim problemima koji dolaze s tom titulom, usred noći primi telefonski poziv ozloglašenog prevaranta Heidla koji čeka suđenje zbog prijevare banaka. Heidl ima poslovni prijedlog koji protagonist ne može odbiti: za pozamašnu svotu novca, treba napisati Heidleove memoare, kao pisac iz sjene. Isprva se to ne čini kao težak zadatak, ali uskoro se ispostavi da je priča ipak kompliciranija. Ono što me oduševilo kod ove knjige, osim što je napisana tako da je ne možete ispustiti iz ruke, jest što je jedan od ključnih motiva isprepletenost autora i njegovog lika: baš kao što Kif u jednom trenutku nije siguran piše li memoare u ime svog klijenta ili zapravo iznova ispisuje samog sebe, tako se i mnogim piscima, pa i meni, zna dogoditi da kroz usta svojih likova kažemo više o sebi nego što bismo to inače napravili, čak i da pišemo svoju biografiju, i tako iznova svjedoči o neobičnoj i snažnoj vezi između lika i njegovog pisca.

 

Luca Kozina

Kate Elizabeth Russell, Vanessa moja crna, Znanje, 2020., prijevod Maja Klarić

U 3 sata sam progutala ovu psihološki uvjerljivu i napetu priču o mladoj ženi Vanessi. Ona bolno polako uviđa da je muškarac s kojim je bila u (naoko konsenzualnoj) vezi kao petnaestogodišnjakinja pedofil i manipulator. Iako je čitateljima jasno prikazana moralna neravnopravnost i gnusnost tog odnosa, Vanessa odbija prihvatiti činjenicu da je bila žrtva jer se nije osjećala tako. I upravo je Vanessina podijeljenost oko onog što se dogodilo prikazana zastrašujuće uvjerljivo. Nisam odavno pročitala tako dobar psihološki roman.

Ottessa Moshfegh, Eileen, Vuković i Runjić, 2023., prijevod Maja Šoljan 

Eileen je ružna i siromašna kleptomanka. Radi zatupljujući posao u zatvoru, a živi u maloj, dosadnoj sredini. Ali je dozlaboga zanimljiv lik. Za to je zaslužan njen mizantropski način razmišljanja o životu, svojoj prošlosti i ljudima oko sebe.

Iako nije nimalo simpatična, mislim da se većina nas može pronaći u njoj - “I couldn't be bothered to deal with fixing things. I preferred to wallow in the problem, dream of better days.”

Ana Petrović, Stripoterapija, Kreativni centar/Naklada Nika, 2022.

O ovoj sam knjizi pisala ljetos kritiku pa se neću puno ponavljati.

Ukratko, radi se o veoma zabavnom stripu s odličnim crtežima i “one-linerima”. Ako ste ikad bili na psihoterapiji, itekako ćete se prepoznati u protagonistkinji.

Ali i ako niste nikad prosipali sve svoje nesigurnosti i probleme u lice nepoznate osobe, ovaj će vam strip dokazati da to nije toliko strašno. Štoviše, to je jedan od prvih koraka prema boljem životu.

 

Dinko Kreho

Pier Paolo Pasolini, Lingua vulgaris, Sandorf, 2023., prijevod Marko-Marija Gregorić

U vremenu nezapamćene globalne ofanzive jednoga - engleskoga - jezika, debata o tome kojim i kakvim jezikom govorimo osobito dobija na značaju; ukoliko ju ne uzimamo za ozbiljno, bit će prepuštena opskurantima, o čemu svjedoči i recentni nacrt novoga Zakona o hrvatskom jeziku. Upravo je problematici jezika posvećena i rasprava između svestranog umjetnika, intelektualca i medijskog trolla opće prakse, te skupine talijanskih studentica, srednjoškolaca i profesora, upriličena prije gotovo pola stoljeća, a ovdje štampana u formi transkripta. Kontekst je, naravno, bitno drugačiji, no utoliko je i zanimljivije danas čitati ovu, nimalo akademski odmjerenu razmjenu vatre.

Carnby Kim i Younchang Hwang, Kopile, Najkula, 2023., prijevod Jana Milosavljević

Uporedo sa sve prilježnijim prevođenjem i objavljivanjem mangi, izdavači iz Srbije sad su se dohvatili i njezina korejskog rođaka manhwe. Jedna od prvih manhwi koju imamo privilegiju čitati na našim jezicima uvrnuti je psihološki triler izvorno objavljivan u formi webtoona (stripa crtanog za čitanje na mobitelu ili tabletu) da bi tek potom bio i uknjižen; obimni prvi svezak (preko 400 str.!) odnedavno je dostupan u impozantnom izdanju Najkule. Napomenimo da je Kopile moguće naći i u Hrvatskoj, no priložimo i upozorenje: ljepota crteža, papira i sočnoga prijevoda Jane Milosavljević u oštrom je kontrastu s uznemirujućom pričom o odrastanju s ocem serijskim ubojicom u koju ćemo biti uvučeni.

 

Petra Miočić Mandić

Miguel de Unamuno, Abel Sanchez i druge proze, Matica hrvatska, 2022., prijevod Dora Jelačić Bužimski

Iako nije objavljeno u 2023., iz proznog bi pregleda godine bilo posve nepravedno izostaviti važnoga španjolskog pisca Miguela de Unamuna i njegovo djelo Abel Sanchez (u izdanju Matice hrvatske objavljeno uz druge proze). Za razmjerno kratak rukopis, autor smišlja i poseban naziv nivola, no emancipacija od novele i romana nije samo u formi nego i u sadržaju pa nivole teže održavanju određenog standarda, a kritičari će im poslije pridodati izostanak psihološke karakterizacije likova i ustrajavanje na potiskivanju prostornog ili vremenskog određenja. Ono što Sancheza čini bezvremenskim ipak je poruka – o odnosu umjetnosti i znanosti i onome što se dogodi kad, zbog slabosti ljudskog karaktera poput zavisti i zlobe, jedno iz drugoga nestane, Unamuno piše vrlo metaforično, na osnovi biblijskog mita o Kajinu i Abelu, iskonskom grijehu i pripadnoj mu krivnji. Sličan bi osjećaj trebao obuzeti i zadužene za brigu o prijevodnoj književnosti pri osvješćivanju spoznaje da je pomnjiv i precizan prijevod Dore Jelačić Bužimski prvo predstavljanje tog klasika hrvatskoj publici.

Tea Tulić, Strvinari starog svijeta, Naklada OceanMore, 2023.

Opsegom nevelik, ovaj roman u fragmentima i prvom licu iznosi priču djevojčice, djevojke pa žene čiji je život sastavljen od vode i raščerečen između prostora slobode, morskog prostranstva i neslobode malog stana na posljednjem katu neugledne zgrade, „nonine kuće“. U njemu autorica biranim, mekim, lirskim jezikom oslikava jedan od temeljnih ljudskih odnosa, oca i kćeri, ali i vezu živih s onima kojih više nema, a nemoguće ih je otkinuti iz srži svojeg bića. Onih koji odsutnošću postaju zamislivo svevideće oko u odnosu prema kojem promišljamo svoje postupke. Iako u romanu spominje „topografiju užasa“, Tea Tulić ispisuje svojevrsnu topografiju nostalgije, kako onu svoje pripovjedačice, tako i čitatelja kojem su ulice njezina grada također ishodište.

Irene Vallejo, Beskraj u trsci, V.B.Z., 2023., prijevod Silvana Roglić

Uz Le Goffovu Civilizaciju srednjovjekovnog Zapada, Ecovu Povijest ljepote i Manguelovu Povijest čitanja, knjiga Beskraj u trsci španjolske klasične filologinje Irene Vallejo čini srž korpusa djela na fikcionalno-publicističkoj razmeđi posvećenih dekonstrukciji kulturne povijesti i civilizacijskih ishodišta onoga što danas nazivamo Zapadom. Podnaslovljena kao Velika avantura knjige u antičkome svijetu, opsežna se studija bavi putevima knjige od Grčke, starog Egipta i mezopotamskog prostora sve do Rima i početaka zapisivanja usmene predaje. Iako bogata informacijama i činjenično utemeljena, knjiga na romanesknoj kvaliteti dobiva ispreplitanjem povijesnih događaja s odsječcima autoričine biografije. Time, a mnogo važnije, autorica osim na beskraju, inzistira i na kontinuitetu u pisanoj riječi i prisutnosti knjige u svakodnevnom životu.

 

Ana Marić

Ivan Cankar, Nina, 1906.

Slovenski modernistički klasik Nina (1906) Ivana Cankara za mene je nezaobilazan godišnji književni susret. Iako se dotiče teške teme promišljanja o životu i smrti, Cankar u Nini riječju stvara jedan uistinu poseban, gotovo pa snoviti daleki (prošli) svijet u kojeg zarobljava čitatelja koji u književnosti traži neku vrstu eskapizma. Ne samo da je roman koji će natjerati čovjeka da promišlja o vječitim pitanjima naše egzistencije, dotičući se pritom i, za Cankara neizbježne, socijalne tematike, već će na samu kraju dati i neku sasvim neobjašnjivu utjehu. Roman tako u ruhu dobrog starog štiva podsjeća i na važnost (ponovnih) čitanja djela odobrenih od strane književnih kanona.

Petar Andonovski, Strah od barbara, Hena com, 2023., prijevod Ivica Baković

Novoprevedeni roman Strah od barbara makedonskog autora Petra Andonovskog roman je koji ostaje s čitateljima dugo poslije sklapanja knjige. Autor tek na nešto više od stotinjak stranica na vješt način zadire u bitne teme naše svakodnevice, u teme ksenofobije, mizoginije te homofobije što ne čini nauštrb samom književnom izrazu koji se ističe kao jedan od najvrjednijih dijelova ovoga romana. Kroz mirne i nenametljive, gotovo pa tihe glasove dvije pripovjedačice oslikava oštre rubove patrijarhata i odcjepljivanja na koje se otočani u Barbarima neoprezno sijeku. Zbog tih se tema romanu pridodaju epiteti poput aktualnog i bitnog, i uistinu, čovječanstvu nikada krucijalnijeg štiva.

Deborah Levy, The Cost of Living, Hamish Hamilton,  2018.

Druga u nizu živućih autobiografija, kako ih sama autorica Deborah Levy naziva, The Cost of Living, djelo je koje još čeka svoj hrvatski prijevod, a čime bi hrvatski čitatelji pridobili jednostavniji pristup jednom zaista prekrasnom književnom djelu. Levy, kao već afirmirana britanska autorica svoju spisateljsku virtuoznost ponajbolje pokazuje, rekla bih,  upravo u ovome tekstu. Neopterećeno, jednostavno, pomalo čak i vrckavo, progovara o svom životu, te u tekstu otvara mjesto da krajnje artikulirano iznese svoje stavove vezane, u prvom redu, uz feministička pitanja, s fokusom na majčinstvo, te ovim djelom piše suvremeni feministički manifest. 

 

Luka Ostojić

Nina Bunjevac, Bezimena, Fibra, 2021., prijevod Petra Matić

Iako su stripovi već odavno stekli kredibilitet, a njime se bave brojni fantastični autori, čini mi se da tu još možemo naći opuštenost, drskost i originalnost kakve su u „ozbiljnim” umjetnostima skoro istrijebljene. Nina Bunjevac, srpsko-kanadska autorica i ilustratorica, proslavila se stripom Zemlja otaca, ali njeno novije djelo Bezimena ščepalo me, izvrnulo naglavce, protreslo, ispljuskalo, vratilo natrag i onda na samom kraju nokautiralo. Ludo, briljantno!

ABC Merriman-Labor, Britons Through Negro Spectacles, Penguin, 2022.

Knjige je inače bolje suditi prema koricama nego prema biografijama njihovih autora, ali dopustimo si ovu iznimku. Merriman-Labor rođen je 1877. u Sijera Leoneu, doselio je u London 1904. s namjerom da postane „Mark Twain zapadne Afrike”. Osupnut casual rasizmom u UK, napisao je i 1909. objavio knjigu Britons Through Negro Spectacles, parodiju u kojoj turistički vodič predstavlja London afričkim turistima na isti način kako britanski etnolozi govore o afričkim plemenima. Knjiga je doživjela kritički i tržišni debakl, a Merriman-Labor je završio kao radnik u tvornici streljiva gdje je umro 1919. Novo izdanje nam sada, s preko sto godina kašnjenja, otkriva briljantnog, duhovitog i tragičnog autora i njegov drugačiji, a opet lako prepoznatljivi kolonijalni London.

Tea Tulić, Strvinari starog svijeta, Naklada OceanMore, 2023.

Hrvatska je dovoljno mala da talentirane autorice poput Tee Tulić srećom ne prolaze nezapaženo, ali njezine su knjige toliko tihe i nenametljivo sjajne da ih vrijedi za svaki slučaj dodatno istaknuti. U novom romanu pratimo junakinju i njezina oca koji borave u stanu pretrpanom stvarima i preživljavaju od ribe koju love na brodu zvanom Kaljinka. U vremenu koje nas je sve pregazilo, likovi Tee Tulić čine se ipak naročito beznadnima, što čini samu naraciju posebno začudnom, gusto melankoličnom i neodoljivo toplom. Toplo je i preporučujem.

 

Dalibor Plečić

Harry Josephine Giles, Deep Wheel Orcadia, Picador Poetry, 2022.

Eksperimentalni roman napisan paralelno na Orkny (škotskom) dijalektu i engleskom jeziku. Plot romana nije komplikovan - Astrid se vraća kući u Orkadiju iz umetničke škole na Marsu i traži inspiraciju, dok je Darling trans žena koja pokušava da pobegne iz života u koji nije mogla da se uklopi te pokušava pronaći utočište. Njih dvoje se upoznaju na Deep Vheel Orcadia, zajednici svemirskih stanica čije je postojanje ugroženo usled rapidni socijalnih promena. Vidljiva je korelacija između svemirske stanice i škotskih Orknjijskih ostrva. Radi se o eksperimentalnom tekstu sa višejezičnim konceptom koji pruža povrh svega prijatan izazov čitanja. Nominalno u pitanju je SF roman u stihovima na orknejskom dijalektu, ali se u biti radi o jednom neobičnom činu jezičke bravure sa prevodom na bogat i izazovan engleski jezik koji podseća na škotske autore Alasdejra Greja i Ijana Benksa.

Carlo Roveli, Reality is not what it seems, Pengiun Books, 2014.

Popularna naučna knjiga napisana originalno na italijanskom jeziku, od strane italijanskog fizičara Karla Rovelija. Od čega se sastoji svet? Ima li vremena i prostora? Šta je proširena sadašnjost? A šta je zapravo stvarnost? Jednostavnim i pristupačnim stilom, teorijski fizičar Karlo Roveli nudi odgovore na ova složena pitanja i kao jedan od protagonista ove naučne avanture uverljivo nas vodi u potragu za odgovorima. Ova knjiga nam pokazuje kako se naše dojam o svetu menjao od antike do nedavnih otkrića: te nas vodi na čudesno putovanje od Demokrita do Ajnštajna, od Majkla Faradaja do gravitacionih talasa, od klasične fizike do Rovelijevog rada na kvantnoj gravitaciji. Kao pravi zaljubljenik u nauku i njene metode, autor se osvrće na univerzum pre Velikog praska, zrnastu strukturu svemira, crne rupe, savremeno shvatanje relativnosti, ulogu informacija i odsustvo vremena u fundamentalnoj fizici. Smatram je veoma inspirativnom knjigom za nekoga ko želi da u svoje delo utka deo kvantne mehanike ili nauke generalno.

Herodotove Istorije, na bilo kom jeziku

Smatram da je pravo vreme (pre)pročitati poznate Istorije starogrčkog pisca Herodota iz 440. godine pre nove ere. Knjiga ima devet tomova, a u njoj su opisani događaji pre i za vreme grčko-perisijskih ratova, kao i priče o raznim zemljama, narodima i običajima antičke Grčke. U dobu u kojem ljudi veruju u koncepte koji su odavno odbačeni, valja pročitati Herodota koji se 440 godine pre nove ere smeje ljudima koji veruju da je zemlja ravna ploča, da su 16 generacija ljudi pre generacije tadašnjih Grka zapravo bili bogovi. Herodot ide kod Egipćana koji mu objašnjavaju da 130 generacija nije bilo bogova. Radi se o knjizi napisanoj u 5. veku pre nove ere u kojoj se racionalno razmišlja o kontekstu ljudi dve hiljade godina pre petog veka pre nove ere.

 

Sara Tomac

Annie Ernaux, Samo strast, Vuković i Runjić, 2002./2022., prijevod Ela Agotić

Već i ptice na granama cvrkuću da nobelovku Annie Ernaux valja čitati, ali nije naodmet još koji put na to podsjetiti. Od njenih knjiga prevedenih u nas najrecentnije mi je u ruke došla Samo strast, reizdana prošle godine. U njoj Ernaux piše o odnosu s ljubavnikom, odnosno, o sebi tijekom perioda opčinjenosti, požude, agonije i očaja koje izaziva muškarčeva prisutnost, a još više njegova odsutnost i vakuum iščekivanja. Kao, uostalom, i svojim drugim djelima, Ernaux ovim nevelikim, jezgrovitim tekstom stvara vlastiti emotivni univerzum, ogoljen i sirov, gotovo fizički opipljiv, snažan i oštar poput iznenadnog udarca u trbuh. 

Nada Topić, Majka, samizdat, 2022.

Također izdana prošle godine, zbirka poezije Majka dio je (uz Oca i Sestru) pjesničke obiteljske trilogije Nade Topić. Stranice njenih stihova uvijek mi dođu kao male, tople, sunčane radosti. Zbirku u cjelini povezuje, očigledno, lik majke, kojem autorica pristupa s iznimnom blagošću i mekoćom, razigrano i s naivnošću koja se raspršuje u fantastične, nadrealne slike. Poezija Nade Topić istovremeno je prpošna i meditativna – iako jednostavnog izraza, izuzetno je vizualna i upotpunjena grafostilističkim rješenjima, a toplina spram naslovnog lika nježno i neumorno isijava iz svakog retka.

Isak Dinesen (Karen Blixen), Seven Gothic Tales, (prvo izdanje 1934., zbirka dostupna online)

Iako dansku autoricu Karen Blixen poznajemo najprije iz autobiografskih spisa nadahnutim godinama života u Africi, svakako se isplati pažnju dati i njenim ostalim djelima. Seven Gothic Tales, objavljene 1934. godine, zbirka su pripovijedaka smještenih u devetnaesto stoljeće, s elementima mističnog i nadnaravnog. Priče imaju gotovo baroknu kvalitetu – od raskošnog jezika, detaljiziranja u opisima, grotesknosti i melodramatičnosti likova pa sve do horrora vacui samog pripovijedanja. Svaka priča, naime, zapravo je okvir zbiru drugih priča koje pripovijedaju likovi, a osim intrigantnih obrata autorica je u njih utkala i obilje ironije i zanimljivih filozofskih promišljanja.        

 

Anja Tomljenović

Delphine de Vigan, Zahvalnosti, OceanMore, 2021., prijevod Vlatka Valentić

Ovaj kratki roman posveta je starenju, prolaznosti vremena, kako sam na jednom mjestu pročitala, „sužavanju života“. Svjedočimo posljednjih nekoliko mjeseci u životu starice Michke o kojoj povremeno brine djevojka Marie, njezina bivša susjeda, a u priču se uvlači i tamošnji logoped Jerome. Blagi roman o empatiji koja nam u svakodnevici često zna prokliziti kroz prste, ali i podloga za razmišljanje upravo o njenom ostvarivanju – kroz riječi i komunikaciju, nužnosti govorenja i povezivanja, što autorica vrlo efektno čini ovim tekstom. Uzmete li ovaj roman u ruke, pružit će vam se prilika za udah i osvrt na vlastiti život, pa i na drage vam ljude.

David Grossman, Ušao konj u bar, 2018., prijevod Andrea Weiss Sadeh

Kao pasionirana pratiteljica stand-up komedije nerijetko maštam o alternativnom životnom putu performerice na kojoj od svjetskih pozornica. Ili pak, što je realnije zbog nelagode koja se pojavi u javnim nastupima, kao dio spisateljskog tima late-night showa Johna Olivera. Kako god, za uspjelu komediju potrebna je već spomenuta duboka empatija, a nju uvijek pronalazim u ovoj knjizi. Komičar Dovale Dži u dvosatnom nastupu provest će vas kroz bolna mjesta o kojima nevoljko govorimo naglas, miješajući humor i tragediju, potom strast, sjećanje i politiku (humanosti?).

Tea Tulić, Strvinari starog svijeta, Naklada OceanMore, 2023.

Među posljednjim knjigama ove godine, u ruke su mi dospjeli i Strvinari starog svijeta. U gustoj i ljepljivoj atmosferi prenatrpanog stana i broda na moru raspliće se zanimljiv i dirljiv odnos između oca i kćeri, odnos o kojemu bih općenito voljela više čitati i u domaćoj i svjetskoj književnosti. Pogotovo ako je napisan u maniri u kojoj to čini Tea Tulić, s brigom za tekst, jezik i stil koji su utopljeni između korica knjige.

 

Maja Vuković

Saška Rojc, Puzzlerojc, AGM, 2007.

Zbirka koja se čita s lakoćom te koju je toliko teško pustiti iz ruke da jednostavno mora postati dio kućne biblioteke. Autorica slaže puzzle od riječi koje međusobno prianjaju bez imalo napora. Propitkuje seksualnost, ženski identitet i sazrijevanje, izravno i bez filtera, ne mareći za pravopis. Knjigom rastvara čitateljev um, sastavlja naizgled nespojive fragmente i tvori višedimenzijalnu slagalicu dojmova i emocija.

Tomislav Augustinčić, Ipak, zora, SKUD “Ivan Goran Kovačić”, 2020.

U ovom rukopisu autor opipljivo proučava motiv tijela rascjepkavajući ga po stihovima kojima dodiruje čitatelja. Prebirući također kroz nježnost i žudnju te koristeći apstraktne konstrukcije ispisuje neopipljive aspekte tijela. Zbirka posljedično utječe i na čitatelja tj. na iskustvo čitanja potičući senzacije koje prožimaju njegovu fiziologiju. Ukratko, preplavila me trncima od prve do zadnje stranice.

▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪▪

Možda će vas zanimati
Preporuke
Homepage nauchi da chitash  godina bisera  fejs 15.04.2024.

Opasnost nekritičkog pristupa romanu 'Godina bisera'

Na drugoj radionici u sklopu projekta „Njena priča je i tvoja priča" tema je bila roman "Godina bisera", prerano preminule češke autorice Zuzane Brabcová. Donosimo kritiku Stanislave Paunović.

Preporuke
Homepage gorko gorko joanna bator 1 10.04.2024.

'Gorko, gorko': Noževima u patrijarhat

Joanna Bator ovu priču pripovijeda britkim jezikom i prepliće je humorom, nježnošću, pomalo iznenađujućim, a ponekad i  teškim životnim događanjima. 

Piše: Ana Marić

Preporuke
Homepage louis smith jl2lgyydcno unsplash 21.02.2024.

'Unuka': Priča koja traje iz generacije u generaciju

Kroz odnos Kaspara i Sigrun, Schlink ne nudi samo današnju sliku Njemačke i nepomirljivo podijeljenog njemačkog društva – to je priča koja traje iz generacije u generaciju i daleko nadilazi granice jedne države.

Piše: F. B.

Preporuke
Homepage untitled design   2024 01 24t110954.712 27.01.2024.

'Čovjek koji je sve vidio': Reflektirajući mozaici traume

Deborah Levy u ovom romanu u jednu veliku povijesnu priču smješta priču jednog malog čovjeka koji se bori s pronalaskom vlastitog mjesta unutar svijeta,

Piše: Ana Marić

Preporuke
Homepage untitled design   2024 01 10t124544.551 10.01.2024.

'Posljednji san': Almodóvarovski Almodóvar

"Posljednji san" zbirka je pripovijesti, eseja, sjećanja, zabilježaka koje su nastajale kroz desetljeća filmskog stvaralaštva jednog od najznačajnijih europskih filmaša našeg vremena.

Piše: F. B.

U fokusu
Homepage petar andonovsk2i 31.12.2023.

'Povijest se stalno ponavlja, a mi ništa ne učimo.'

S makedonskim autorom Petrom Andonovskim razgovarali smo o njegovu romanu "Strah od barbara".

Piše: Petra Miočić Mandić

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu