Već i vrapci na grani znaju – i što je još bitnije, osjete – da se nešto opasno mijenja s našom planetom, prema kojoj se definitivno ne odnosimo s potrebnim poštovanjem i odgovornošću.
U Booksi nam slijedi predstavljanje Klimatskog kalendara 2023. i klimatski kviz, stoga smo pogledali unatrag nekoliko godina, s namjerom da otkrijemo kako sve književnost odgovara na ova goruća pitanja u suvremenosti i pritom sama sebi krči put ka jednom novom žanru. Prilažemo nekoliko preporuka za čitanje!
Norveška književnica i scenaristica, autorica desetak knjiga za djecu i mlade Maja Lunde uvod je u naš popis. Prvi autoričin roman za odrasle, ujedno i prvi dio ciklusa o egzistencijalnim temama s kojima se suočava suvremeni svijet, je Povijest pčela. Knjiga je 2015. godine nagrađena prestižnom nagradom Norveški Bookseller. Njezino Plavetnilo izdvojili smo u naših top 5 favorita na Interliberu, dok treći dio ove Klimatske tetralogije, Posljednji svoje vrste, govori o ljudima i životinjama.
Simpatizirate li rijeke, metaforu za tok života, svidjet će vam se knjiga Na rijekama Martina Michaela Driessena u kojoj smo "izašli smo iz zone sigurnosti, privremeno smo napustili virtualno-pandemijsku stvarnost i vratili se u ne baš tako nezamislivo davnu prošlost. U vrijeme kada nije bilo moguće zamisliti sretno djetinjstvo bez rijeke u blizini."
O ovoj temi se može čitati i u romanu Marije Andrijašević Zemlja bez sutona. Ovogodišnja je dobitnica književne nagrade tportala, a čitateljice i čitatelji su pozitivno reagirali na ovaj roman.
U kritici je opisivan kao ekološka proza ili klimatska fikcija (cli-fi), a Booksina kritičarka Maja Abadžija dodaje kako roman "opominje da je rad na zemlji rad bez kraja (zima je samo predah), a zemlja traži strpljenje i posvećenost, ne trpi zapuštanje, a posebno ne kapitalističku pohlepu. Autorica i njena junakinja se, obje po vlastitom priznanju, nadahnjuju teorijama Jamesa Lovelocka, britanskog naučnika koji zemlju opisuje kao Geju, sistem koji počiva na sinergiji organskog i neorganskog, odnosno njihovu interakciju vidi kao preduslov održanja uslova za Život. Ova ideja uokviruje roman, on počinje i završava jednim primordijalnim glasom koji, progovarajući iz bezvremena, pripada upravo Zemlji, Geji, obraćajući se junakinji, čuvarici sjemena čiji 'rad još uvijek nije opipljiv, on čeka katastrofu', ali, kroz nju, i kompletnom čovječanstvu koje se odreklo odgovornosti za planetu koju nastanjuje i time potpisalo vlastitu propast."
Kako ne bismo bili samo u prozi, upućujemo vas i na pjesnikinje i pjesnike koji svoje stihove prožimaju jezikom okoliša. Neki od njih, čije su zbirke okrenute prirodi, razgovarali su s Monikom Herceg, a to su Alen Brlek, Marija Dejanović, Denis Ćosić, Goran Čolakhodžić i Ivan Šamija. Ovdje je poveznica na tribinu!
Prigodno je prisjetiti se i ovogodišnje Booksine Revije malih književnosti na temu Islanda. Izdvojit ćemo odlomak koji nam se dojmio, a radi se o ulomku iz romana Smrt šume Jónasa Reynira Gunnarssona koji je objavljen u antologiji Svjetlucaju ledene perle u prijevodu Darie Lazić. Autor je ulomak opisao na sljedeći način: "Riječ je o očajničkoj želji za mirnim utočištem u vlastitom životu. Također je riječ o neuspjehu. Čovjek uzgaja šumu, a šuma umire." Antologiju možete preuzeti ovdje, i tako otkriti i druge islandske autorice i autore.
Kada smo već kod naše Revije, nije naodmet u ovom kontekstu spomenuti i izdanje koje je tematiziralo književnost Polarnog kruga. Riječima umjetničke direktorice Revije i urednice antologije Polarni krug Miljenke Buljević:
"Htjeli smo predstaviti književnice i književnike koji pripadaju starosjedilačkim narodima krajnjeg sjevera što su kroz svoju povijest prošli različite oblike opresije: od kolonizacije, nasilne asimilacije, političke, jezične i kulturne marginalizacije do oduzimanja zemlje, krojenja granica i iskorištavanja prirodnih bogatstava. Geografski prostor Arktika, kao i šireg Polarnog kruga pod povećalom je zbog sve ozbiljnijih posljedica globalnih klimatskih promjena koje u paketu s globalnim korporativnim interesima sve brže otapaju ledenjake i cijelom svijetu prijete katastrofom. Dakle, namjera je bila čuti što o svijetu danas misle i pišu oni koji baštine taj dio planete i čiji su identitet i kultura tradicionalno obilježeni upravo zapadnom pohlepom koja je cijeli svijet dovela u nezavidan položaj."
Više o knjizi saznajte na ovom linku, a na istom linku je možete i besplatno preuzeti.
Polako i sigurno stižemo i do iduće preporuke – Homo Climaticum, odnosno dvije antologije u kojima su skupljene priče prvog i drugog natječaja za najbolju klimatsku fikciju koje je Booksa objavila u partnerstvu sa Zelenom akcijom. Kako autori vide budućnost i utjecaj klimatskih promjena na društvo i uvjete života? Kako su u kratkim proznim i pjesničkim formama ilustrirani utjecaji klime na migracije, prehranu i proizvodnju hrane, solidarnost, geopolitičke odnose, svakodnevni život? Kako biste saznali odgovore na ta pitanja, provjerite u antologijama, a besplatno možete preuzeti prvo i drugo izdanje.
Za kraj ćemo vas ostaviti s kolumnom pod nazivom Ne želim umrijeti s trideset Ivane Bodrožić i Olje Savičević Ivančević u kojoj pišu o prolaznosti vremena, važnosti klimatskog aktivizma i pisanja o prirodi. U citatu koji slijedi, Olja se referira na Gretu Thunberg i njezin aktivizam koji je vrijedan divljenja i na koji se možemo ugledati: "Uostalom, svijet u smjeru promjene pokreće uvijek ono što mu najviše fali. Sad mu fali emocija, izgubljena i potisnuta, jednostavno ljubav prema čovječanstvu, srčanost i odsutnost cinizma nasuprot totalne mizantropije koja se širi u svim mogućim oblicima i smjerovima – zato ga i može protresti djevojčica."
Književnost ipak na specifičan način komunicira i prenosi svoje poruke čitateljima i čitateljicama, potencijalno neposrednije i autentičnije od znanstvenika. Ovdje smo napravili tek manji izbor sve popularnijeg žanra, a nadamo se da će knjiga na ovu temu biti što više i da će neki budući popisi bili dulji, ali i optimističniji.
Anja Tomljenović
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
